Mošt

Mošt (šira) je sok koji se dobije cijeđenjem izmuljanog, odnosno gnječenog masulja (masta) ili tiještenjem zrelih plodova grožđa ( odn. drugog voća). U svježem soku grožđa (moštu) najzastupljeniji sastojak je voda ( obično 75-85%), zatim šećeri ( najviše glukoza i fruktoza, obično između 15 i 25 %) i org. kiseline ( obično između 1,5 i 15,5 g/l). Za kakvoću budućega vina jednako je značajan i sastav drugih tvari ( bojila, soli, aromatičnih tvari i dr.), veća ili manja nazočnost kojega ovisi o prirodi sorte, prirodnim čimbenicima u kojima je grožđe nastalo ( tlo, podneblje), ali i o tehnološkim zahvatima u postupku proizvodnje grožđa i dakako, njegove preradbe. Kontrolu šećera u moštu najčešće obavljamo uz pomoć brzih metoda ( moštomjerom npr.) a kontrolu kiselina titracijom. Prema hrvatskom Praviniku o o proizvodnji vina ( NN2/05) moštom se smatra na opisani način proizvedeni sok koji sadrži minimalnu količinu šećera od 64ºOe. Mošt u vrenju se prema istom pravilniku smatra onaj proizvod u kojem je alkoholnim vrenjem nastao etilni alkohol, s tim da je njegova količina veća od 1%vol., ali ne veća od tri petine njegove ukupne potencijalne alkoholne jakosti. Koncentrirani ili ugušćeni mošt, te rektificirani koncentrirani mošt proizvodi se dopuštenim postupcima dehidracije mošta , a konzervirani ili nijemi mošt se proizvodi dodatkom dopuštenih kem. sredstava ili fizikalnim postupcima s ciljem da se spriječi alkoholno vrenje, a mošt pri tom ne ugusti. Alkoholizirani mošt je onaj, kojemu je dodana propisana količina vinskog destilata ili vinskog alkohola. Ni mošt ni ostali navedeni proizvodi ( izuzev mošta u vrenju kada se konzumira kao mlado vino) ne služe za neposrednu ljudsku potrošnju, već su osnova za proizvodnju vina, bezalkoholnih pića i drugih proizvoda od grožđa i vina. V.: kemijski sastav mošta i vina, kemijski sastav vina