Bojila u grožđu i vinu su vrlo složeni organski spojevi. To su kod rujnocrvenih slobodni antocijani i njihovi polimeri i kopolimeri, a kod bijelih vjerojatno flavonoli i kinoni kao oksidirane forme određenih polifenola. Te su tvari pretežito smještene u kožici bobice iz koje maceracijom u procesu proizvodnje naročito crnih (odnosno crvenih) vina i ružica, prelaze u sok i vino. Samo kod nekih sorata (tzv. bojadisara) bojila su smještena i u soku bobice, pa one, uglavnom, i služe za popravak izgleda slabije obojenih rujnocrvenih vina. Najnovija istraživanja bojila u vinu, (s obzirom na to da su to tvari koje građom svrstavamo u polifenole), upućuju na njihovo pozitivno fiziološko djelovanje (proantocijanidol). Zbog razlike u sastavu tih složenih spojeva moguće je dokazati je li neko vino proizvedeno od [direktor|direktora]]u kojima je jedan od roditelja Vitis riparia, ili V. rupestris (jer su u tim vrstama sadržani antocijani diglukozidi) koje u pravilu ne nalazimo u vinima proizvedenim iz grožđa europske loze, (izuzev u tragovima i to samo kod nekih sorata kao što je kod bijelih lambrusco di Alessandria i neke druge, odnosno kod crnih kod cabernet franca, marzemina, rafoška i nekih drugih), a ne i u hibridima proizvođačima koji su nastali križanjem europske loze s Vitis berlandieri.
Metalne vinske posude
Metalne vinske posude danas se ne izrađuju iz običnog (tzv. crnog lima) već isključivo iz nehrđajućeg ...
