Australija s proizvodnjom od 5,173.000 hl vina godi{nje (prosječno u 1993./1995.) pripada redu značajnih svjetskih proizvo|ača. Pretežiti dio vinogradarske i vinarske proizvodnje nalazi se u državama South Australia (6 vinorodnih zona), Victoria (5 vinorodnih zona) i New South Wales (7 vinorodnih zona), dok je u ostalim državama Australske zajednice (Commonwealth of Australia) ta proizvodnja zbog klimatskih razloga, neznatna Queensland i Western Australia nekoliko zona uzgoja loze, i to u Granite Belt te MargaretRiver i Swan Valley) ili te proizvodnje nema (Northern Territory). Loza se uzgaja i vino proizvodi i u najmanjoj i najjužnijoj australskoj državi-Tasmaniji, koja ima hladnije klimatske uvjete, najsličnije onima u hladnijim europskim područjima. Prema najnovijim podacima Australija ima oko 60 vinogradarskih regija te 103 “defined geographic indications”, za distrikte koji obuhvaćaju zone, regije i podregije, a o kojima odlučuje Geographical Indications Committee of Australian Wine and Brandy Corporation,
Specifičnost ovoga kontinenta jest da na njemu nije uspijevala samonikla loza, pa su prvi nasadi u blizini Sydneya podignuti tek 1788. Vlasnici mnogih australskih nasada su i doseljenici Hrvati, naročito iz Dalmacije, koji su ponešto vinogradarskoga umijeća donijeli iz starog zavičaja, a zatim u novim uvjetima to unaprijedili i osuvremenili. Najviše se uzgajaju sorte tal. rizling, semillon, pedro ximenez, carignan i grenache, a proizvode se bijela i crna suha i slatka vina. Od specijalnih vina najpoznatiji je tzv. Australian sherry wine, zatim likerska muškatna vina (poput onoga što ga proizvodi firma Banara wines J. Kruzović iz Cavershama) i alkoholizirana vina tipa port, odnosno slatka vina na bazi grožđa cabernet sauvignona. Vinogradarske površine i proizvodnja vina u Australiji u stalnom su rastu (od 2.531.000 hl iz 67/71 na 4.580.000 u 1989., do navedenih 5.173.000 hl ), a jednako tako raste i potrošnja i izvoz, što je najbolji dokaz procvata ove gospodarske grane.
