Concord

Concord je u vinogradarstvu SAD-a važna hibridna sorta crnog grožđa, nastala križanjem sjevernoameričke vrste roda loze, Vitis labrusca, (prirodno resprostranjene od Kanade do Meksika) i sorte catawba (koja je također križanac i to između Vitis labrusca i Vitis vinifere). Uzgaja se uzduž istočne obale Sjedinjenih Država, ponajviše u saveznoj državi New York, i dalje do Ohija, Iowe, Missourija, zatim do Texasa i Washingtona, te na području jugoistočne Kanade (na prostoru Ontario). Grožđe concorda se koristi kao zobatica, u proizvodnji vina i poglavito u proizvodnji voćnih sokova, džemova i marmelada i to najviše na Pacifičkom Sjeverozapadu i u New Yorku. Savezna država Washington je najveći proizvođač takvih proizvoda, New Yorku pripada drugo mjesto. Bobice concorda su tamnoplave s obiljem pektina i maška. Čvrsta se kožica bobice lako odvaja od mesa u kojem je izuzetno visoka koncentracija polifenola kao i visok sadržaj antioksidanata. Jednako kao i naknadno uzgojeni popularni potomak concorda, sorta zvana niagara rozgva ovog križanca je tanka, rast osrednji, a rodnost niska s manjim izuzetkom kad je cijepljen na bujnu podlogu i zasađen na plodnom tlu.

Kao i grožđe drugih križanaca u kojima ima “krvi” Vitis labrusce, concord je izraziti “fox grape”, dakle sorta grožđa sa lisičjom aromom, kakve se u Hrvatskoj nazivaju “steničak”. Taj neželjeni miris potječe od sastavine zvane methyl anthranilate. Tradicionalno, većina vina proizvedenih iz grožđa sorte concord sadrže veću ili manju količinu neprevrela šećera (pa se svrstavaju u polusuha, poluslatka ili slatka), a samo se manji dio nudi kao suho. Tamno obojeni sok (mošt) od concorda rabi se u nekim ckrvama kao nealkoholna alternativa vinima; ili se pak koristi i u proizvodnji Kosher vina, kakva su u skladu sa vjerskim židovskim prehrambenim zakonima.
Sortu concord je, 1849. godine, uzgojio Ephraim Wales Bull, (u mjestu Concorde po kojem je i dobila ime), u saveznoj državi Massachusetts, eksperimentirajući sa preko 20.000 sadnica uzgojenim na svojoj farmi iz sjemena Vitis labrusca, dok nije proizveo, po njegovom izboru, idealnu aromatičnu, robusnu i na smrzavice i mnoge bolesti otpornu sortu, koja u tom klimatu sazrijeva do polovice listopada. Godine 1853., Bull je sa svojim concordom osvojio prvu nagradu na izložbi bostonskog Hortikulturnog društva, a samo godinu dana kasnije, sorta je nuđena na tržištu ključića. Iako je selekcionar Bull s tom sortom postigao svjetsku slavu, jer se ubrzo rasprostranila u mnogim vinogradarskim područjima svijeta, on od toga nije imao posebne koristi. Umro je u relativnom siromaštvu. Na njegovom nadgrobnom spomeniku piše: “On je sadio – drugi su brali”. Drugi još uvijek beru i to samo u SAD godišnji se urod procjenjuje na oko pola milijuna tona (što čini oko 8% cjelokupne američke proizvodnje grožđa).
Horace Greely (1811. – 1872.), reformator i političar, poznati američki novinar i urednik New York Tribunea (najutjecajnijeg američkog lista u razdoblju od 40-ih do 70-ih godina 19. stoljeća) rekao je za concord da je to “grožđe za milijune.

Povezano

Održivo vinogradarstvo

Održivo vinogradarstvo je kao i održiva poljoprivreda smijer u proizvodnji koji se zalaže za smanjenje ljudskog ...

Odlistavanje ili defolijacija

Odlistavanje ili defolijacija je naziv za jedan od oblika zelene rezidbe (u našem primjeru na vinovoj lozi) kojom ...

Epifitna mikroflora

Epifitna mikroflora grč. epifyton = na biljci, mikrós = sitan prema, lat. floris = cvijet) organizmi što žive na ...
Novosti