Graševina nije samo najzastupljenija bijela sorta kontinentalne Hrvatske. Ona je i jedno od važnih pitanja budućnosti hrvatskog vinarstva.

To je jedan od ključnih zaključaka panela o sadašnjosti i budućnosti graševine, održanog u Našicama u sklopu Dana Europskih vinskih vitezova i Europskog otvorenja berbe grožđa. Panel je okupio stručnjake i predstavnike vinskog sektora, a razgovaralo se o podrijetlu graševine, njezinoj kvaliteti i potencijalu, klonskoj selekciji, promociji i tržištu, ali i o pitanju koje nadilazi samu sortu – tko će hrvatske vinograde obrađivati u godinama koje dolaze.

Jedna od važnijih poruka bila je da kod graševine možda i nije presudno dokazati je li autohtona hrvatska sorta. Mnogo je važnije ono što je već pokazala u našim vinogradima – da se ovdje udomaćila, razvila svoj puni potencijal i dala vina koja kvalitetom mogu konkurirati na međunarodnoj sceni.

Drugim riječima, graševinu treba graditi kao dio hrvatskog vinskog identiteta.

Pritom nije dovoljno promovirati samo pojedinog vinara ili pojedinu etiketu. Potrebno je zajedno govoriti o sorti, vinogradarskim položajima, regijama i hrvatskom vinu kao cjelini. Upravo je zajedništvo proizvođača i institucija više puta istaknuto kao jedan od preduvjeta snažnijeg tržišnog nastupa.

Upravo se oko toga vodila rasprava na panelu posvećenom sadašnjosti i budućnosti graševine, održanom u Našicama. Govorilo se o njezinu podrijetlu, kvaliteti, klonskoj selekciji, promociji, tržištu, ali i o tome tko će hrvatske vinograde obrađivati u godinama koje dolaze.Graševina nije samo najzastupljenija bijela sorta kontinentalne Hrvatske. Ona je i jedno od najvažnijih pitanja budućnosti hrvatskog vinarstva.

Ocjenjivanje bez promocije nije dovoljno

Sudionici panela otvorili su i pitanje nacionalnog ocjenjivanja vina.

Hrvatska ima brojna regionalna i sortna ocjenjivanja, ali nedostaje snažno nacionalno ocjenjivanje koje bi okupilo najbolje iz svih vinorodnih područja i koje bi imalo ozbiljnu promotivnu vrijednost.

Pritom medalja sama po sebi nije dovoljna.

Ako proizvođač nakon osvojenog priznanja ostane sam u njegovoj promociji, učinak je ograničen. Potreban je sustav koji će nagrađena vina predstaviti potrošačima, ugostiteljima, trgovcima i inozemnom tržištu.

Drugim riječima, uz stručno ocjenjivanje mora ići jednako ozbiljna promocija.

Četiri klona za budućnost

Važan dio rasprave odnosio se na klonsku selekciju graševine.

Dugogodišnjim istraživanjima iz velikog broja trsova izdvojeni su oni s najboljim osobinama, a nakon više faza selekcije odabrana su četiri perspektivna klona.

Njihova važnost posebno dolazi do izražaja u vremenu klimatskih promjena, kada se od vinove loze traže veća otpornost, stabilnost i sposobnost prilagodbe novim uvjetima.

No znanstveni rezultat vrijedi tek kada stigne do vinograda.

Zato je istaknuta potreba da se kvalitetan sadni materijal i rezultati istraživanja brže prenose u komercijalnu proizvodnju.

Jeftini uvoz i skupa domaća proizvodnja

Jedan od ozbiljnijih problema hrvatskog vinarstva jest sve veći pritisak jeftinog uvoza.

Domaći proizvođač teško može konkurirati vinima koja na tržište dolaze po vrlo niskim cijenama. Troškovi rada, održavanja vinograda i proizvodnje ne mogu se svesti na razinu po kojoj se dio uvoznih vina prodaje.

Pritom potrošač često ne zna dovoljno o podrijetlu vina niti o razlici između domaćeg proizvoda i masovnog uvoza.

Zato je promocija domaće proizvodnje važna ne samo iz marketinških razloga nego i kao pitanje opstanka vinogradarstva.

Tko će sutra raditi u vinogradu?

Možda je i najvažnije pitanje cijelog panela bilo ono o mladima.

Velik broj hrvatskih poljoprivrednika starije je životne dobi, dok se mladi sve teže odlučuju za poslove koji traže mnogo rada, strpljenja i dugoročna ulaganja.

Vinograd ne daje brze rezultate. Traži stalnu prisutnost, znanje i rad, a u mnogim krajevima mladi lakše pronalaze zaradu u drugim djelatnostima.

Zato ih vinarstvu treba približiti na nov način.

Mladi danas informacije dobivaju putem društvenih mreža, kratkih videa i vizualnih sadržaja. Dugi stručni tekstovi i klasični oblici promocije više nisu dovoljni.

Ako želimo novu generaciju vinara i novih potrošača vina, moramo im se obratiti jezikom koji razumiju.

Graševina ima budućnost – ako je znamo iskoristiti

Zaključna poruka panela bila je optimistična.

Graševina ima kvalitetu, tradiciju, znanstvenu potvrdu i tržišni potencijal. Klonska selekcija otvara mogućnosti za njezinu prilagodbu klimatskim promjenama, a hrvatski vinari već su pokazali koliko različitih i kvalitetnih stilova vina mogu od nje proizvesti.

No njezina budućnost neće ovisiti samo o trsovima i podrumima.

Ovisit će o tome koliko ćemo uspjeti povezati znanost, vinare, institucije, promociju i mlade generacije.

Jer graševina može biti puno više od sorte koju najčešće susrećemo u vinogradima kontinentalne Hrvatske. Može postati jedno od najsnažnijih obilježja hrvatskog vinskog identiteta.