Europa

Europa je u usporedbi s ostalim kontinentima sredi{te v. i v., i to ve} i zato {to od cjelokupne svjetske proizvodnje vina, na nju otpada od 75 do 78 %. Naime, na europskom kontinentu proizvelo se u petogodišnjem razdoblju 1981.-1985. 261.946.000 hl vina, {to čini 78,53% od cjelokupne svjetske proizvodnje, a sličnan je odnos i u slijede}em petogodištu (1986.-1990.) kada je prosječna godišnja proizvodnja vina bila za 34.390.000 hl manja, ali je u odnosu na cjelokupnu svjetsku i tada zauzimala 77,71%. Smanjenje proizvodnje vina nastavilo se je sve do danas. U razdoblju 1993.-1995. na “starom kontinentu” je prosječno godišnje proizvedeno tek 188.082.000 hl vina, {to je u odnosu na iskazano prethodno petogodišnje razdoblje smanjenje godišnje proizvodnje za 39.474.000 hl. Unatoč tome, Europa je zadržala visoko ućešće (od 74,99%) u ukupnoj svjetskoj proizvodnji. U proteklih 25 godina najrodnija je bila 1973., kada je proizvedeno 290.406.000 hl vina. Otada, prvenstveno zbog značajnog smanjenja vinogradarskih površina, ali i zbog namjernog smanjenja uroda proizvodnja pada. Vinogradarske se povr{ine najviše smanjuju u najvećim vinogradarskim zemljama. Kao što se iz pregleda (na str….) vidi, u razdoblju 1981.-1985. četiri su države (Španjolska, tadašnji SSSR, Italija i Francuska) imale pod lozom 5,266.000 ha i svaka od njih iznad milijun ha. U slijedećem petogodištu (1986.-1990.) broj takvih vinogradarskih zemalja je prepolovljen (to su još bile samo Španjolska i Italija), a u 1993. godini taj broj je sveden na samo jednu Španjolska). Relativno najveće smanjenje vinogradarskih površina (prosjek 1981.-1985. : 1995.) dogodilo se je u Albaniji (55,56%), međutim, za europske i svjetske razmjere značajnije je ono što se je dogodilo s tom gospodarskom granom u državama nastalim na prostorima bivšeg SSSR-a, i u Španjolskoj, Italiji, Francuskoj, Portugalu, Grčkoj, Rumunjskoj i Bugarskoj. Nas posebno zanima podatak koji pokazuje što se je dogodilo s vinogradarskim površinama na prostorima bivše Jugoslavije, gdje je tako|er došlo do njihovog značajnog smanjenja. Prema podacima saveznog zavoda ex Jugoslavije za statistiku, 1955.god. pod vinogradima je bilo 280.000 ha. Trideset godina kasnije te su površine smanjene na 232.000 ha, a 1995., kada se zbroje vinogradarske površine u državama nastalim na prostoru bivše SFRJ, pod lozom je bilo 201.000 ha, a to znači da su se u proteklih četrdeset godina površine pod vinovom lozom smanjile za 79.000 ha ili za 28,21%. Do 1990. god. najviše su se smanjivale vinogradarske površine na tipičnim vinogradarskim položajima (Dalmacija, Istra), a kasnije, za vrijeme agresije na Republiku Hrvatsku i BIH, na područjima koja su bila neposredno zahvaćena tom agresijom i privremeno okupirana od agresora. Promatrano u cjelini, mali je broj zemalja u svijetu u kojima su u navedenom razdoblju povećane vinogradarske površine. U Europi to su samo Njemačka, Malta i Švicarska. Ukupna proizvodnja vina se je brže smanjivala od smanjivanja vinogradarskih površna. U razdoblju 1981.-1995. to smanjenje je za 28,20% manje od početnog stanja, ali valja istaći da je takvo stanje kod nekih zemalja djelomično i posljedica okretanja proizvodnji kategorija kvalitetnih, vrhunskih i predikatnih vina, proizvodnja i potrošnja kojih je u stalnom usponu. Stanje vinogradarskih površina i opseg proizvodnje vina u pojedinim europskim zemljama vidi se iz izvješća posebne skupine eksperata za gospodarske analize i konjunkturu Međunarodnog ureda za lozu i vino u Parizu (OIV), iz kojeg u nastavku donosimo samo taj dio podataka. Više podataka o vinogradarskoj i vinarskoj proizvodnji u pojedinim državama čitalac će naći pod njihovim imenom.