Rumunjska

Rumunjska je vinogradarska još od antičkih vremena, o čemu svjedoče arheološki nalazi ali i pisani dokumenti. Površine vinograda u R. u proteklih 25 godina kretale su se između 244.000 ha (u razdoblju 1986.-1990.) do 253.000 ha u 1996.-2000.). Godišnje se proizvede oko 11.500.000 dt grožđa od čega se najveći dio preradi u vino (prosječna godišnja proizvodnja je oko 6.000.000 hl vina i oko 2.000.000 dt stolnoga grožđa. V. i v. proizvodnja za ovu zemlju ima iznimno značenje, uz ostalo i zato što se značajne količine i vina i grožđa izvoze. Od brojnih vinogr. područja spomenimo najznačajnije: na istočnim obroncima Karpata pa do rijeke Prut, koja je granica prema Moldaviji i Ukrajini, nalazi se vinorodna zona koja također nosi ime Moldavija, a u kojoj se proizvode ugodna bijela i crna stolna vina, pretežito iz autohtonih sorata feteasca bijela i feteasca crna. Ovdje se iz prezrela grožđa sorte grasa proizvodi čuveno desertno vino Perla Moldavije. U zoni Dobruđa (što zauzima prostor između Dunava i Crnoga mora) najpoznatiji v. i v. centar je Murfatlar, kojega kvalitetna i desertna, jako alkoholna, aromom i buketom bogata vina iz grožđa sorata pinot sivi, aligoté, muškat ottonel te pinota crnog i caberneta sauvignona pripadaju najboljima. U zonama Multenia i Oltenia (obje u Vlaškoj) proizvodnja je raznovrsna, međutim kakvoćom odskaču kvalitetna crna vina iz grožđa pinota crnog i caberneta sauvignona. U v. i v. zoni Transilvanija (na južnim obroncima Karpata) proizvode se pitka i aromatična stolna bijela, a manje i crna vina (poput kadarke).