Grožđe

grožđe je u smislu ZOV-a je zdrav, zreo, prezreo, prosušen ili prirodno smrznut plod vinove loze, koji (uz to što služi za jelo u svježem stanju prvenstveno) služi za preradbu i proizvodnju vina, proizvoda od grožđa i proizvoda od vina. Botanički, grozd je cvat, a svaka bobica zasebno je plod, pa je, prema tome, grožđe (grozd) skup plodova. Grožđem za proizvodnju vina, u skladu mnogih Zakona o vinu drži se samo ono koje potječe od plemenite vinove loze Vitis vinifera L. U ZOV-u RH izričito je (člankom 2.) određeno da sok grožđa iz kojeg će se proizvoditi vino mora sadržavati najmanje 64^oOe ({to bi odgovaralo količini od 133 do 140 g/L) sladora, a samo iznimno i to u godinama u kojima zbog prirodnih uvjeta grožđe nije dozrelo, uz dopuštenje Ministarstva poljoprivrede, a na temelju prethodno pribavljenog mišljenja Državnog zavoda za v. i v., moguće je vino proizvoditi i iz grožđa s manje sladora, ali ne manje od 53^oOe ({to odgovara sadržaju od 100 do 110 g/L sladora).  Kažimo još i to da se grožđem smatra i plod hibrida i plod direktora, ali je stavljanje u promet takva grožđa dopušteno samo kao zobatica ili se ono može prerađivati samo u grožđani sok, alkohol, vinski destilat i vinski ocat. U mnogim vinogradarskim zemljama nije zakonom dopušteno iz direktno rodnih hibrida proizvoditi vino radi stavljanja u promet, a razlog tome nije uobičajeno vjerovanje da takvo vino posjeduje povećan sadržaj metanola, već intencija zakonodavca da se zaštiti vinogradarstvo na tzv. tipičnim vinogradarskim područjima (nagnutim, skeletnim, sušnim…) gdje uzgoj drugih kultura nije moguć ili se ne isplati. Prema najnovijim podacima u OIV-u i u EU-u, iako stidljivo, sve se više čuju zahtjevi da se dopusti uzgoj i proizvodnja vina iz hibrida, dakako, uz uvjet da ona kakvoćom ne zaostaju za vinima proizvedenim iz grožđa europske vinove loze. Hibridi koji zadovoljavaju takve zahtjeve već su proizvedeni i samo se čeka dopuštenje njihova uvođenja u sortiment.