Vinski destilat je proizvod dobiven destilacijom vina sa ili bez pripadajuće količine vinskog taloga. I vina s povećanom količinom hlapivih kiselina, koja ipak ne smije biti veća od 2 g/l, iskazano kao octena mogu se koristiti kao sirovina u proizvodnji v. d. Vinski destilat koji se stavlja u promet (prodaju) mora sadržavati najviše do 86 % vol. stvarnog alkohola i najviše 125 g/hl a.a. hlapivih tvari, dok sadržaj metanola ne smije biti veći od 200 g/hl a.a. Prema ranije važećem Pravilniku (NN 96/96. i 7/97.) v.d. je morao udovoljavati i ostalim propisanim uvjetima da sadrži ekstrakta od 0,2 do 5 g/l, ukupnog SO2 do 50 mg/l, zatim (preračunato na litru apsolutnog alkohola) ukupnu kiselost (kao octenu) između 50 i 1.000 mg, estere (kao etil ester octene kis.) između 500 i 2.500 mg, metanol do 0,25 % vol., više alkohole između 1.500 i 5.000 mg/l, aldehide 40 i 400 mg/l, i furfurol najviše do 20 mg/l. Permanganatni indeks v. d. prema tada važećem propisu morao je biti nula, a izdašnost najmanje 1:300.
Vidi: destilat poljoprivrednog podrijetla.
Vinograd
Vinograd (istoznačnice; lozje, trsje) je organizirana cjelina, sklop većeg broja zasađenih trsova vinove ...