Vinogradarstvo je radno i kapitalno intenzivna grana poljoprivredne proizvodnje, pa je zbog toga gospodarski vrlo značajna. Vinogradarstvo se gospodarski uspješno može razviti u umjerenom pojasu (između 25 i 52° sjeverne i 30 i 45° južne širine), gdje središnja temperatura nije niža od 8 ni viša od 20°, gdje je srednja temperaatura u doba vegetacije između 16 i 20°C i gdje temperatura u tijeku mirovanja ne pada ispod -15°C. Vinova loza iziskuje u vegetaciji potrebnu količinu topline (izraženo kao zbroj srednjih dnevnih temperatura iznad 10°C) koja mora iznositi najmanje 2200°C za vrlo rane, odnosno, oko 4000°C za vrlo kasne sorte. Na uspješan razvoj vinogradarstva (najviše zbog temperature zraka i količine oborina) utječe i nadmorska visina, što ovisi o geografskoj širini. Kod nas se vinogradi uspješno podižu na nadmorskoj visini od 1 do 400 m. Najviši vinogradarski položaj u RH je u vinogorju Hvar, nedaleko mjesta Vrbanj i Svirče (katastarski položaj Poljica, na lokaciji Vrh, na položaju u vlasništvu tvrtke “Vino Plančić”), vinova loza se uzgaja na visino od oko 550 m. U Europi, samo se u talijanskoj pokrajini Valle d’Aosta (i to u Valdigni) vinova loza uzgaja na 1200 m/nm, a u kantonu Vallis u švicarskim Alpama vinogradi se penju do 1100 m/nm, Zanimljivo je istaći da se u južnim područjima Europe vinogradi penju do najviše 1000 m/nm i to na obroncima Etne (Sicilija). U Alžiru, na obroncima Atlasa oni dostižu visinu od oko 1500 m, a u Boliviji čak 3000 m/nm. Na razvoj vinogradarstva utječe položaj planina, štiteći neki kraj od prodora hladnih zračnih struja (npr, Karpati), zatim okrenutost položaja jugu (ekspozicija) i nagib (inklinacija) te niz drugih čimbenika (npr. blizina voda, goleti, šuma) o kojima ovisi količina oborina (optimalnim se smatra od 700 do 900 mm/god), njihov raspored u tijeku godine, relativna vlažnost zraka (optimalno od 70 do 80%), pojava kasnih proljetnih i ranih jesenskih mrazeva, pojava magle, tuče, rose i snijega, učestalost vjetrova i njihov intenzitet, broj vedrih dana itd. Tlo utječe na rast, razvoj, rodnost i naročito na kakvoću grožđa i vina svojom mehaničkom strukturom (skeletna, skeletoidna, pjeskovita, ilovasta, glinena, laporasta, humusna…), bojom (svijetla, tamna, obojena poput crvenica) i naročito sastavom (vapna, dušika, fosfora, kalija i dr.). Vinogradarstvo obuhvaća proizvodnju grožđa za potrošnju u svježem stanju i za preradu (u grožđice, vino i sokove), ali i proizvodnju loznih sadnica (podloga i cijepova), Svi su ti proizvodi traženi na domaćem tržištu, ali se i izvoze, pa je stoga značajna gospodarska grana svake zemlje, kojoj prirodni uvjeti omogućavaju tu proizvodnju i radosti vlastite berbe.
V.: podneblje
Vinogradarstvo se uspješno može razvijati u umjerenom pojasu
