Aromatične sorte vinove loze su sve one u kojih je sadržaj tvari mirisa (tzv. mirisnih molekula) u grožđu tako izražen da se po njemu lako prepoznaju. Te tvari mirisa zvane još i sortni miris ili aroma prelaze u vino u kojem se dugim zrenjem djelomice mijenjaju i smanjuju. Najpoznatije aromatične sorte su brojni muškati među kojima je najintenzivnije arome morio muškat. U posebnu skupinu sorata s izuzetno naglašenom (za neke i agresivnom aromom, poput traminca i muscatellera) ili diskretnom, nježnom i cijenjenom uvršćujemo rulandec (ruländer, odn. pinot sivi), sauvignon i neke malvazije. Slijede plemenke, müller thurgau i dr. Za razliku od aromatičnih, postoji velik broj sorata koje, doduše, posjeduju specifičan sortni miris, ali su iz njih proizvedena vina cijenjena u prvom redu zbog finoga bukea što nastaje esterifikacijom. Među takve ubraja se rizling rajnski, graševina, kerner, pinot bijeli, silvanac zeleni, žilavka i dr.
Hlapiva kiselost
Hlapiva kiselost u vinu se iskazuju u g/l kao octena. U Francuskoj sve kiseline vina, pa tako i hlapive iskazuju ...