Müller thurgau (ime kultivara po selekcionaru dr. Hermannu Mülleru iz Thurgaua, Švicarska, koji ju je uzgojio križanjem) cijenjena je sorta bijeloga vinskog grožđa, koja zbog kvalitete i naročito zbog vrlo dobre rodnosti u iznimnim godinama može doseći i rekordnih 200 hl/ha. Nema sumnje da upravo toj sorti njemačko vinogradarstvo zahvaljuje visok prosjek uroda (od 90 do 100 hl/ha), jer je zasađen na gotovo jednoj trećini od svih vinogradarskih površina. Osjetljiva je na sivu plijesan (Botrytis) napadu koje, zahvaljujući ranom dozrijevanju (II. epoha) uspješno uzmakne. Ako pak kišno i vlažno razdoblje nastupi prije, valja požuriti s berbom, jer štete mogu biti potpune. U Republici Hrvatskoj uzgaja se u podregijama Zagorje-Međimurje, Pokuplje, Moslavina, Slavonija, Podunavlje, Plešivica i Prigorje-Bilogora.
Istoznačnica za ovaj kultivar je rizvanac, riječ koja je nastala od pretpostavke da je taj hibrid europskih loza nastao križanjem rizlinga i silvanca. Najnovijim genetskim ispitivanjem utvrđeno je da je to križanac rizlinga i plemenke pa se preporuča napuštanje starog, nepravilnog naziva. U Republici Hrvatskoj kvalitetno vino s oznakom k.z.p. iz grožđa ovog kultivara, pod imenom rizvanac, proizvode brojni vinari. Isto tako i u kvalitetnoj skupini stolno vino s oznakom k.z.p. što upućuje na činjenicu da ova sorta dijelom ulazi i u sastav drugih kvalitetnih (npr. Klikun bijeli) stolnih vina. U Republici Sloveniji (najčešće pod imenom rizvanac odn. rizvanec) uzgaja se pretežito u nekim vinogorjima podravskoga rajona (npr. u radgonsko-kapelskim i srednje slovenskim goricama) a, zbog rečenih osobina, svi su izgledi da će se ubuduće i kod nas taj uzgoj širiti brže.
U želji da se pozitivna svojstva ovog kultivara sačuvaju, a ona loša zamijene boljima, njemački su selekcionari križanjem s brojnim drugim proizveli nove sorte (Scheurebe, Bacchus, Optima i dr.), od kojih se mnoge već uzgajaju na značajnim površinama u toj zemlji, ali i izvan nje.
