Križevački štatuti su „regule po kojima se odvija pajdaška veselica uz vino i jelo”. Slični „paragrafi” prema prastarim običajima nastali su i njeguju se i u drugim vinorodnim krajevima sjeverozapadne Hrvatske („Krapinski vandrček”, „Varaždinski fureš”, “Turopoljski štatuti”, “Koprivničke regule”, “Zagrebačke puntarije” i dr.), a s namjerom da se u obiteljske ili staleške, odnosno prijateljske veselice tzv. „spravišća” i „pajdaštva” unese neki red. Za tu zgodu društvo bira „stoloravnatelja” i njegova pomoćnika „fiškuša”, a njihove su odluke neponištive. Za to se brinu šaljivi redari „vunbaciteli”. „Popjevač” započinje pjesmu, a „peharnik” pazi da čaše nikada ne budu prazne. Za stoloravnatelja obično se biraju najbolji nazdravičari koji znaju voditi prave “špelancije”. Ta svojevrsna narodna poezija, protkana originalnim humorom uz birano vino i jelo, najviše pridonosi dobrom raspoloženju društva.
Liber Pater
Liber Pater je jedno od kultnih imena božanstva (drugdje zvanog Dioniz, Dionisos, Bacchus, Bakho, Liber, Bakh) u ...
