Biodinamički uzgoj grožđa

Biodinamički uzgoj grožđa (u Francuskoj često biodynamic) sve se više popularizira u proteklih dvadesetak godina, posebice u Europi (Francuska, Švicarska, Italija, Austrija, Njemačka), ali i u „Novom svijetu“, u Kaliforniji (gdje je Grgich Hills trenutno najveća tvrtka koja u Sjedinjenim Državama primjenjuje biodinamički uzgoj grožđa u svojih 5 vinograda, na 146 ha) i u Oregonu, te u Južnoafričkoj Republici, Australiji, Čileu i dr.

Kao i biodinamička poljoprivreda općenito, tako se i biodinamički uzgoj grožđa temelji na učenjima dr. Rudolfa Steinera (1861-1925), austrijskog filozofa i mističara podrijetlom iz Međimurja (rođenog u mjestu Donji Kraljevac), osnivača antropozofskog pokreta (za kojeg drugi tvrde da je to pseudofilozofski nazor prema kojem navodno čovjek intuicijom i bez razmišljanja može spoznati natprirodne svjetove), spiritualističko-mističke doktrine, koja je u srži biodinamičkog uzgoja bilja. Njegovo slavno „Predavanje iz poljoprivrede“, 1924. godine, preteča je dobrom dijelu organskog pokreta u poljoprivredi. Biodinamički pristup smatra se konačnim, krajnjim oblikom organske poljoprivrede.

Budući da se radi o „pobuni protiv agrikemikalija“, u biodinamičkom uzgoju grožđa zabranjena su kemijska gnojiva, herbicidi, pesticidi, sintetski sistemski fungicidi i sl.
Među ekstremnije načine biodinamičkog uzgoja vinove loze svrstava se onaj koji sve poslove u vinogradu od sadnje do rezidbe itd., kao i primjenu dopuštenih preparata i svih poslova u vinariji obavlja u skladu s mjesečevim mijenama, položaju planeta, ritmom prirode, kozmičkim ritmovima s punim razumijevanjem tih sila, razumijevanjem ekološkog, energetskog i spiritualnog u prirodi. Ključ uspjeha, prema Steineru, leži u našem etičkom i skladnom odnosu s tlom, vegetacijom, životinjskim svijetom i jednih s drugima.
Preparate koji se primjenjuju u biodinamičkom uzgoju mnogi smatraju bizarnima i ekscentričnim. Za njegu tla, koristi se isključivo prirodni kompost, a za njegu čokota biljni čajevi i biljne smjese od koprive (Urtica dioica), kamilice (Matricaria chamamilla), maslačka (Taraxsacum officinale), odoljena (Valeriana officinalis), hajdučke trave -stolisnik (Achillea millefolium) i tek u malim dozama sumpor i bordoška juha.

Biodinamički uzgoj, tvrde njegovi zagovornici, maksimalno ističe osobnost parcele. Poput homeopatskog liječnika, biodinamički poljoprivrednik analizira zemlju, utvrđuje gdje je izgubljena ravnoteža i ponovno je uspostavlja. Cilj je zemlju vratiti u samoodrživi habitat koji sam sebe regulira.

Povezano

Vinum pucinum

Vinum pucinum je jedna od neriješenih zagonetaka antike (julijevske epohe u Istri) za koju npr. nema odgovora ni na

Acetaldehid

Acetaldehid (CH3 CHO) je redovni sastojak vina. Povećan sadržaj acetaldehida kvari vinu organoleptička svojstva pa ...

Pinot Menuier

Pinot Menuier francuski naziv za crnu vinsku sortu, koja se u njemačkom jeziku naziva Schwarzriesling, što se, ...
Novosti