Metalne vinske posude danas se ne izrađuju iz običnog (tzv. crnog lima) već isključivo iz nehrđajućeg visokolegiranog čelika (točnije, iz legura čelika, kroma, nikla, molibdena i drugih metala u raznim omjerima). Zbog lakog oblikovanja i obrade, velike otpornosti na kiseline i na koroziju, izdržljivosti (tlačni tankovi u proizvodnji pjenušaca), dobre toplotne provodljivosti, pokretljivosti, trajnosti i drugih svojstava sve se više koriste u suvremenom podrumarstvu. Zahvaljujući napretku u proizvodnji nehrđajućeg čelika, cijena ovakvog suđa niža je od cijene drvene bačve, pa je i to jedan od razloga što se m. v. p. sve više proizvode i koriste u podrumarstvu i u drugim granama prehrambene industrije. Ispitivanja takvih građevnih materijala na kakvoću vina potvrdila su ranije izrečenu tvrdnju da apsolutne rezistentnosti nema i da zbog nehomogenosti raspodjele npr. metala kroma i nikla na površini lima iz kojega je cisterna izrađena dolazi do prelaska tih i drugih metala u vino, što vjerojatno izaziva promjene u kakvoći (koje se za sada ne mogu zapaziti kušanjem). Stoga su izvedeni standardi označavanja limova (po DIN normi, npr. Avesta 1.4301 što odgovara oznaci ASI 304, odnosno samo označavanje 18/10 pokazuje sastav kroma i nikla, ključnih elemenata u %).
Te se oznake koriste u izradi cisterni za vino (odnosno za drugovrsne proizvode). Ispitivanje sastava limova (spektroskopskom analizom), ponašanja izgleda površine lima (primjerice nakon namakanja u 4% octenoj kiselini na temperaturi od 20°C), odnosno migracije kroma, nikla, mangana ili nekog drugog metala iz limova (primjerice regresijskom analizom), provjerava se kakvoća tih građevnih materijala, a ona ovisi i o debljini limova, načina njihove površinske obradbe i drugih čimbenika. Nadležni Zavodi za ispitivanje materijala dužni su se pridržavati Pravilnika o uvjetima u pogledu zdravstvene ispravnosti predmeta opće uporabe (NN 46/94.), odnosno Zakona o zdravstvenom nadzoru nad namirnicama i predmetima opće uporabe (NN 1/97.) i tek nakon potvrde da su ispunjeni minimalni propisani uvjeti, odobriti stavljanje u promet ispitivanog predmeta. Bez obzira na rečeno i mogući utjecaj m. v. p. iz visokolegiranih čelika na vino što se u njoj čuva (na što će pobliže odgovoriti tek buduća istraživanja) valja istaći da je ta vrsta suđa znatno pridonijela tehnologiji vinske proizvodnje, njenoj ekonomičnosti, produktivnosti i (povrh svega zahvaljujući mogućoj vrhunskoj higijeni) kakvoći krajnjeg proizvoda. Na kraju podsjetimo da prije uporabe m.v.p. valja pripremiti, pranjem s hladnom, a zatim toplom vodom. Nakon toga preporuča se pranje u 2-3% blagom alkalnom rastvoru sode (natrijeva karbonata, još zvanog i kristalna soda, empirijska kem. formula Na2CO3), te ponovo višekratno ispiranje s hladnom vodom. Cisterne iz nehrđajućeg čelika nije dopušteno prati niti dezinficirati sa solnom (HCl) ni sumporastom kiselinom (H2SO3), jer ih ta sredstva nagrizaju i oštećuju.
