Bijeli lom (ponekad ga zovu i sivi lom), mana bijelih vina koja se očituje mliječno-sivim do pepeljasto-bjeličastim zamućenjem kada ona stoje u čaši na zraku i u tami, ali nakon izlaganja svjetlu zamućenje će iščeznuti. Ovo zamućenje nastaje zbog ferri fosfata. Ako zamućenje, nakon nalijevanja čaše s bistrim vinom, nastupi na svjetlu, znak je da u vinu ima suvišaka bakra koji se pod utjecajem svjetla svezao u kuprofosfat. Naime, kod željeza su viši, a kod bakra niži oksidacijski oblici netopivi. Ova se mana može spriječiti (pravilnom vinifikacijom), a ako do nje ipak dođe, provodi se (na temelju prethodne probe na malo, tj. odgovarajuće analize) plavo bistrenje.
Ovu manu se ne smije zamijeniti sa zamućenjem koje nastaje zbog suviška tvari bjelančevinastog podrijetla, koje se iz vina odstranjuju bistrenjem kombinacijom tanina i želatine ili bentonitom. Limunska kiselina pridonosi stabilnosti vina spram ove mane, ipak dodatak lim. kis. valja izbjegavati kod crnih vina i to zbog njene biološke nestabilnosti (i prelaska u octenu). Umjesto limunske, dobro je takvu vinu dodati askorbinsku kiselinu, poznatiju kao C vitamin, (zbog reduktivnog djelovanja), međutim, taj dodatak ne smije povećati njen sadržaj iznad 150 mg/l. Uz to, dodatak askorbinske kis. valja obaviti neposredno pred punjenje vina u boce.
