Viskozitet (od lat. riječi Viscum – imela). Hrvatski naziv za to je žitkost i ljepivost, ili unutarnje trenje tekućina. Podsjetimo, imela je jedan od biljnih rodova s velikim brojem vrsta, od kojih je u nas najpoznatija imela bijela što raste na voćkama ili nekom drugom listopadnom drveću, a lat. bot. se naziva Viscum album. Plodovi imele su bijeli i ljepivi, a istarski proizvođači rakija ih koriste za izradu rakije „Viske“. Molekule u kapljevinama, a tako i u moštu, vinu itd. opiru se promjeni položaja, pa to utječe na mnoga zbivanja i radnje od vrenja mošta do punjenja vina u boce. Uz utjecaj na postupke koji su sukladni zakonima kretanja (poput crpljenja kapljevina crpkama, pretakanja, sljubljivanja, miješanja vinskog taloga (npr. u postupku proizvodnje vina postupkom sur lie), odnosno miješanja u vino dodatih bistrila ili plinova (npr. u cilju proizvodnje gaziranih vina), zatim na proces sedimentacije-taloženja nastalih soli organskih kiselina, uginulih kvasaca, bistrila koja su izvršila svoju funkciju itd, viskozitet utječe i na izvlačenje (ekstrakciju) bojila iz kožice bobice, na širenje i rasprostranjivanje (difuziju) koloida u moštu i vinu, većih krutih čestica bistrila, odnosno tekućih tvari (plinova i kapljevina). Viskozitet se mjeri na više načina, te, u skladu Međunarodnog sustava mjernih jedinica (SI), iskazuje u N/m2. Za mjerenje viskoziteta najčešće se koristi postupak po Oswald-u, a dobiveni rezultati takvih mjerenja koriste se pri konstrukciji vinarskih strojeva i planiranja određenih tehnoloških postupaka (npr. radi utvrđivanja potrebnog vremena za određene poslove). Općenito se može reći da je viskozitet crnih, manji od viskoziteta bijelih vina. U skladu tih kretanja je i filtrabilnost crnih vina manja. Porastom topline (temperature) kapljevinama gustoća pada, a viskozitet raste. Kad završi alkoholno vrenje mošta (tog eksotermičkog procesa), snizit će se toplina (temperatura) mladog vina (npr. od 20 na 10ºC) i time će porasti njegova gustoća, dok će viskozitet pasti, pa će taloženje svih krutih čestica (poput u moštu zaostalih djelića mesa i kožice bobice, netopivih ostataka sredstava za zaštitu loze od bolesti i štetnika, prašine što najviše potječe iz vinogradarskog tla, te čestice bojila, pektina, polifenola, tanina i dr.) biti usporeno (u ovom primjeru za otprilike dvostruko vrijeme) s čime enolozi moraju računati.
V.: enofizika.
