Promet grožđa i vina i drugih proizvoda od grožđa i vina u RH uređen je odredbama Zakona o vinu i propisima koji su doneseni na temelju njega. Grožđe, masulj, vino i drugi proizvodi od grožđa i vina smiju se staviti u promet samo ako su proizvedeni s odredbama Zakona i na temelju njega donijetih pravilnika, a smatraju se u prometu u trenutku kada je dovršen postupak njihove proizvodnje i dorade. Uvjete za stavljanje u promet i rješenje o puštanju u promet (na temelju zahtjeva proizvođača i mišljenja Hrvatskog zavoda za v. i v.) donosi Ministarstvo polj. To vrijedi i za uvezeno grožđe, vino i dr. proizvode.
Osim pojedinosti koje se odnose na način pakovanja, zatvaranja, deklariranja i dr. posebno su značajne odredbe što se odnose na najmanje i najviše količine pojedinih tvari u vinu, a one su djelomično prikazane u natuknicama što govore o stolnom, kvalitetnom, vrhunskom i dr. kategorijama vina. Ono što tamo nije prikazano, a okvirno vrijedi za sva vina (bez obzira na kvalitetnu kategoriju), prikazuje se u tablici što govori o kem. sastavu vina i u sljedećem prikazu gdje se citira dio članka 46 POV-a, kojim se propisuju najmanje i najveće dopuštene količine nekih sastojaka u vinima što se nalaze u prometu. Sadržaj tanina kod crnog vina može biti i iznad 4 g/l pod uvjetom da stavljanje takva vina u promet odobri degustacijska komisija, uz napomenu da taj povećani sadržaj ne šteti okusu. Isto tako, u nekim područjima u kojima posolicom na grožđe, a onda i u vino, stiže povećana količina kuhinjske soli (NaCl), sadržaj Na u vinu može biti i viši od propisanog, ali za to mora postojati obrazloženje u dokumentaciji za zaštitu kontroliranog podrijetla, a zatim i u rješenju kojim se dopušta njegovo stavljanje u promet. Ne treba posebno ni isticati da bolesna i vina s manom nije dopušteno stavljati u promet, o čemu je više rečeno u natuknicama o bolestima i manama vina, o hlapivim kiselinama i dr. Granične vrijednosti alkohola (po zonama i kvalitetnim kategorijama), a isto tako i ekstrakta i pepela navedene su pod tim natuknicama, dok se o sadržaju neprevrela šećera u vinu govori pod natuknicom tip vina.
Najmanji i najveći dopušteni sastojci vina u prometu:
| najmanja dopuštena količina | najveća dopuštena količina | |
| uk. kis. kao vinska | 4,5 g/l | 14g/l |
| glicerol | 5,0 g/l | |
| tanin | bijelo v. 0,5 g/l | |
| rosé 1,5 g/l | ||
| crno v. 4,0g/l | ||
| sumporasta kis. | ukupno 350 mg/l | |
| slobodne 30 mg/l | ||
| b. i r. s manje od 4 g/l | ||
| nepr. šećera uk. 210 mg/l | ||
| crna s manje od 4 g/l | ||
| SO2 160 mg/l | ||
| sumporna (kao K-sulfat) | 1 g/l | |
| limunska kis | 1 g/l | |
| olovo | 0,3 mg/l | |
| cink | 5,0 mg/l | |
| srebro | 0,1 mg/l | |
| bakar | 1,0 mg/l | |
| kadmij | 0,01 mg/l | |
| arsen | 0,2 mg/l | |
| antimon | 0,2 mg/l | |
| aluminij | 10 mg/l | |
| krom | 0,1 mg/l | |
| željezo | bijelo v. 10 mg/l | |
| rosé 15 mg/l | ||
| crno v. 20 mg/l | ||
| nikal | 0,1 mg/l | |
| natrij kao čisti | 20 mg/l | |
| fluor | 1 mg/l | |
| broma ukupnog | 1,0 mg/l | |
| broma organskog | 0,0 | |
| bora (kao borne kis.) | 80 mg/l | |
| sorbitol | 100 mg/l | |
| histamin | 2 mg/l | |
| fosforna kis. | 1000 mg/l | |
| kloridi | 100 mg/l | |
| uk. fenoli | bijela v. 500 mg/l. | |
| rosé 2000 mg/l | ||
| crna v. 5500 mg/l |