Agronomski fakultet u Zagrebu

Agronomski fakultet u Zagrebu osnovan je, zajedno sa šumarskim, 26. rujna 1919. i  iste godine započeo s radom pod imenom Gospodarsko-šumarski, kao peti fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Riječ gospodarstvo je istoznačnica za veći broj pojmova od kojih spomenimo riječi privreda i ekonomija, a u doba osnutka tog učilišta i davno prije toga, pod tom se je riječju uz posjed podrazumijevalo i bogatstvo ostvareno ponajprije obradom tla (tj. bavljenje poljoprivredom – uzgojem bilja i domaćih životinja), što je prema fiziokratskom stajalištu „izvor svega bogatstva“.
U tijeku svog dugogodišnjeg kontinuiranog obrazovnog i znanstvenog rada i pružanja stručne pomoći poljoprivrednim proizvođačima i prerađivačima poljoprivrednih proizvoda, te drugim uz agrar vezanim proizvodnjama, fakultet se razvijao i stjecao ugled u domovini i u svijetu. Na tom putu nailazilo se je na brojne teškoće koje su uspješno savladavane. Od osnutka pa do danas povećavao se je broj suvremeno opremljenih i kadrovski ekipiranih fakultetskih zavoda, katedra i kabineta, osnivana su pokusna dobra i drugi objekti, objavljen je velik broj znanstvenih radova i stručnih knjiga, te sukladno s tim mijenjana je i organizacijska strukture. To je djelomično bio povod i za promjene imena od Gospodarsko-šumarskog, do Poljoprivredno-šumarskog (a nakon razdvajanja od šumarskog) u Poljoprivredni, zatim Fakulteta poljoprivrednih znanosti i na kraju do današnjeg naziva Agronomski fakultet sveučilišta u Zagrebu.
Prema podacima objavljenim u monografiji tiskanoj u povodu devedesete godišnjice (glavni urednik prof. dr. sc. Edi Maletić ), fakultet danas ima dvadeset i osam zavoda. Nabrojimo samo one koji su usko povezani uz zavod za vinogradarstvo i vinarstvo,  zavod za voćarstvo, a to su zavodi za poljoprivrednu botaniku, kemiju, pedologiju, ishranu bilja, oplemenjivanje bilja, genetiku i biometriku, fitopatologiju, herbologiju, poljoprivrednu zoologiju, melioracije, mehanizaciju, informatiku i matematiku, ekonomiku i agrarnu sociologiju, marketing, poljoprivrednu tehnologiju, skladištenje i transport, te upravljanje  poljoprivrednim gospodarstvom. Tijekom postojanja fakultet je promovirao više od 12.000 diplomiranih inženjera, magistara i doktora znanosti. Mnogi od profesora Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dopisni su ili redoviti članovi uglednih akademija u svijetu, petorica među njima birani su i u redovno članstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a to su: Mihovil Gračanin, Alois Tavčar, Albert Ogrizek, Ivo Pevalek i Milan Maceljski.

Povezano

Biela belina velika

Biela belina velika je naziv u Hrvatskoj, a vjerojatno i u drugim susjednim vinogradarskim područjima prisutnog ...

Alkoholizirani mošt

Alkoholizirani mošt je jedan od alkoholno neprevrelih proizvoda od grožđa. Proizvodi se tako da se svježem moštu ...

Istočnoazijske vrste roda loze

Istočnoazijske vrste roda loze broje oko 40 još nedovoljno istraženih vrsta koje se pretežito koriste u ...
Novosti