Agronomski fakultet u Zagrebu

Agronomski fakultet u Zagrebu osnovan je, zajedno sa šumarskim, 26. rujna 1919. i  iste godine započeo s radom pod imenom Gospodarsko-šumarski, kao peti fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Riječ gospodarstvo je istoznačnica za veći broj pojmova od kojih spomenimo riječi privreda i ekonomija, a u doba osnutka tog učilišta i davno prije toga, pod tom se je riječju uz posjed podrazumijevalo i bogatstvo ostvareno ponajprije obradom tla (tj. bavljenje poljoprivredom – uzgojem bilja i domaćih životinja), što je prema fiziokratskom stajalištu „izvor svega bogatstva“.
U tijeku svog dugogodišnjeg kontinuiranog obrazovnog i znanstvenog rada i pružanja stručne pomoći poljoprivrednim proizvođačima i prerađivačima poljoprivrednih proizvoda, te drugim uz agrar vezanim proizvodnjama, fakultet se razvijao i stjecao ugled u domovini i u svijetu. Na tom putu nailazilo se je na brojne teškoće koje su uspješno savladavane. Od osnutka pa do danas povećavao se je broj suvremeno opremljenih i kadrovski ekipiranih fakultetskih zavoda, katedra i kabineta, osnivana su pokusna dobra i drugi objekti, objavljen je velik broj znanstvenih radova i stručnih knjiga, te sukladno s tim mijenjana je i organizacijska strukture. To je djelomično bio povod i za promjene imena od Gospodarsko-šumarskog, do Poljoprivredno-šumarskog (a nakon razdvajanja od šumarskog) u Poljoprivredni, zatim Fakulteta poljoprivrednih znanosti i na kraju do današnjeg naziva Agronomski fakultet sveučilišta u Zagrebu.
Prema podacima objavljenim u monografiji tiskanoj u povodu devedesete godišnjice (glavni urednik prof. dr. sc. Edi Maletić ), fakultet danas ima dvadeset i osam zavoda. Nabrojimo samo one koji su usko povezani uz zavod za vinogradarstvo i vinarstvo,  zavod za voćarstvo, a to su zavodi za poljoprivrednu botaniku, kemiju, pedologiju, ishranu bilja, oplemenjivanje bilja, genetiku i biometriku, fitopatologiju, herbologiju, poljoprivrednu zoologiju, melioracije, mehanizaciju, informatiku i matematiku, ekonomiku i agrarnu sociologiju, marketing, poljoprivrednu tehnologiju, skladištenje i transport, te upravljanje  poljoprivrednim gospodarstvom. Tijekom postojanja fakultet je promovirao više od 12.000 diplomiranih inženjera, magistara i doktora znanosti. Mnogi od profesora Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dopisni su ili redoviti članovi uglednih akademija u svijetu, petorica među njima birani su i u redovno članstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a to su: Mihovil Gračanin, Alois Tavčar, Albert Ogrizek, Ivo Pevalek i Milan Maceljski.