Agronomski glasnik je glasilo Hrvatskog agronomskog društva, koje je pod prvotnim nazivom Udruženje agronoma u Zagrebu osnovano 17. veljače 1924. godine. Na drugoj glavnoj skupštini održanoj 17. siječnja 1928. godine izneseno je pet referata, tri od istaknutih znanstvenika sveučilišnih profesora i dva od vrhunskih stručnjaka. Tada je zaključeno da se referati objave. Vlasnik bivše Križevačke Gospodarske smotre, dr. Ljudevit Prohaska, kao načelnik Ministarstva poljoprivrede, dao je dozvolu da Udruženje agronoma može izdavati časopis pod imenom Gospodarska smotra – kao izdanje Udruženja agronoma Zagreb. Broj 1 i 2 izlazi 1929. godine. Sljedeće godine časopis je promijenio ime pa od 1930. godine do danas izlazi kao Agronomski glasnik. Prvi urednik časopisa bio je prof. dr. sc. Stjepan Poštić, a vlasnik i odgovorni urednik prof. Ivan Ritig. U redakcijskom odboru su: prof. dr. sc. Mihovil Gračanin, prof. dr. sc. Albert Ogrizek i prof. dr. sc. Alojz Tavčar (sva trojica kasnije su postala redoviti članovi JAZU, danas HAZU). Uz navedene, u redakciji su još bili: prof. Stjepan Jurić, dr. sc. Ljudevit Prohaska i dipl. ing. Josip Teržan. Prof. dr. sc. Stjepan Poštić predavao je organizaciju poljoprivredne proizvodnje, poljoprivredno računovodstvo i zadrugarstvo na Poljoprivredno šumarskom fakultetu (danas Agronomski fakultet) u Zagrebu. Od 1930. do 1940. bio je predsjednik Središnjeg saveza hrvatskih seljačkih zadruga, a devet godina i predsjednik Saveza stočarskih selekcijskih udruga. Objavio je radove o poreznoj reformi, carinama, katastru i rentabilnosti proizvodnje poljoprivrednih kultura. Vlasnik, glavni i odgovorni urednik bio je prof. Ivan Ritig, redoviti profesor vinogradarstva, vinarstva i voćarstva na Gospodarsko šumarskom fakultetu od 1921 do 1941. godine. Prof. Ritig autor je prvih sveučilišnih udžbenika na Balkanu: Vinogradarstvo (Zagreb, 1908.), Vinarstvo (Zagreb, 1924.) i Voćarstvo (Zagreb, 1929.).
Agronomski glasnik je naš najstariji poljoprivredni znanstveni časopis koji izlazi u kontinuitetu. Kratak prekid izlaženja bio je tijekom Drugog svjetskog rata. Od 1929. do danas promijenilo se 13 urednika, od kojih je većina uređivala časopis samo po godinu dana. Nakon 1953. godine odgovorni urednici Agronomskog glasnika su profesori Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: prof. dr. sc. Bogdan Jugo, prof. dr. sc. Većeslav Pavlek, prof. dr. sc. Franjo Šatović i prof. dr. sc. Ivo Miljković. Prof. dr. sc. Bogdan Jugo bio je urednik 6 godina i u tom vremenu je uredio je 56 svezaka u kojima je objavljeno 515 članaka na ukupno 3.913 stranica. Prof. Jugo je predavao agroklimatologiju na poljoprivrednim fakultetima u Zagrebu i Osijeku. Osnivač je regionalnih poljoprivrednih stanica u Hrvatskoj. Pokrenuo je osnivanje agrometeorološke službe, fenoloških opažanja, introdukciju hibridnog kukuruza, talijanskih sorti pšenice, melioraciju Lonjskog polja, protugradnu zaštitu i td. Istaknuti je znanstvenik i za šire područje agroekologije. Bio je ravnatelj Zavoda za agroekologiju u Zagrebu od 1948. do 1970. Objavio je radove iz agroekologije, protugradne zaštite, općeg ratarstva i specijalne proizvodnje bilja.
Prof. dr. sc. Većeslav Pavlek (sin narodnog književnika i pjesnika Pavleka Miškine) bio je urednik od 1959. do 1963. U tom razdoblju uredio je 26 svezaka u kojima je objavljeno 396 članaka na ukupno 3415 stranica. Predavao je taksacije i kalkulacije na Poljoprivredno šumarskom fakultetu u Zagrebu. Objavio je više knjiga i radova o organizaciji poljoprivrednog obrazovanja, o rentabilnosti u stočarskoj proizvodnji, analizi faktora o kojima ovisi cijena koštanja poljoprivrednih proizvoda, o problemu hrane i gladi u svijetu, zatim organizaciju poljoprivrednih kombinata, taksacije, investicije i td. Kao istaknuti znanstvenik, plodan pisac i odgovoran nastavnik bio je borac za znanstvenu i stručnu istinu pa je ukazivao na političke nepravilnosti u organizaciji i radu proizvodnih organizacija, znanstvenih i obrazovnih ustanova za vrijeme jugoslavenske vlasti do 1971. kada je prisilno umirovljen. Hrvatsko agronomsko društvo imenovalo je prof. dr. sc. Većeslava Pavleka časnim zaslužnim članom. Prof. dr. sc. Franjo Šatović bio je u dva navrata, a ukupno 13 godina urednik časopisa. U to vrijeme objavljeno je 96 svezaka s 834 članka na 10. 387 stranica. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu predavao je metode primjene znanosti u praksu i ratarsku proizvodnju i sjemenarstvo. Objavio je velik broj znanstvenih i stručnih radova u kojima obrađuje problematiku primjene znanosti i širenja agroinovacija. Od 1966. godine pokrenuo je i uređivao časopise Poljoprivredne aktualnosti i Agroinovacije, a od 1980. uređuje Poljoprivrednu znanstvenu smotru. Dr. sc. Ivan Novak bio je urednik 8 godina. U tom razdoblju izdano je 38 svezaka s 475 članaka na 6.446 stranica. Radio je u više organizacija od kojih spominjemo: Poljoprivredne stanice u Čakovcu i Varaždinu, Jugoslavenski poljoprivredno šumarski centar u Beogradu, Hrvatska privredna komora, Poljoprivredni centar Hrvatske. Objavio je više znanstvenih i stručnih članaka o organizaciji poljoprivredne službe, proizvodnji kukuruza, pšenice, krmnog bilja, prehrambene industrije i kompleksnog razvoja agrara. Prof. dr. sc. Ivo Miljković je urednik od 1985. do danas, dakle 24 godine. Kroz to vrijeme izdano je 107 svezaka s 953 članka na 15.147 stranica. Osim toga izdana je spomenica velikanu hrvatskog prirodoslovlja akademiku profesoru dr. sc. Mihovilu Gračaninu i nestoru hrvatske voćarske vinogradarske i vinarske znanosti prof. dr. sc. Nikoli Šermanu.
Prof. Miljković je osnovao prvi hrvatski znanstveni časopis iz voćarstva, Pomologia Croatica, kojem je urednik 15 godina. Završio je poslijediplomski studij na Međunarodnom centru za visoke studije poljoprivrede Sredozemlja u Montpellieru (Francuska). Bio je profesor općeg voćarstva, voćarstva Mediterana i specijalnog voćarstva na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, a predavao je voćarstvo na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku i na Agronomskom fakultetu u Mostaru. Dobitnik je državne nagrade za životno djelo u znanosti, nagrade za životno djelo za razvoj hrvatskog voćarstva od Udruženja hrvatskih voćara, nagrade za životno djelo za razvoj hrvatskog maslinarstva od Zadružnog saveza Dalmacije i maslinarskih udruga. Autor je više knjiga i velikog broja znanstvenih i stručnih članaka, studija i projekata. U radovima obrađuje probleme voćarske fiziologije, ekologije, fizioloških bolesti, skladišne sposobnosti voća, suvremene maslinarske tehnologije, čimbenika kakvoće maslinova ulja i td.
Agronomski glasnik objavljuje: znanstvene i stručne radove, društvene vijesti, osvrte i bilješke, kratka priopćenja i prikaze iz domaće i strane znanstvene i stručne literature i poljoprivredne prakse. U Agronomskom glasniku objavljivali su, a i dalje objavljuju svoje radove znanstvenici i stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva. U proteklom razdoblju od 1929. do 2009. godine objavljen je 531 svezak s 3.760 članaka na ukupno 44.158 stranica. Iz područja vinogradarstva i vinarstva objavljeno je ukupno 249 radova od čega s tematikom iz vinogradarstva 175, a iz vinarstva 74 rada. U Agronomskom glasniku broj 6 od 1988. godine objavljena je bibliografija 2.970 radova, koji su publicirani do 1988. godine. U bibliografiji je iznesen pregled autora i koautora, indeks sadržaja i popis 124 nekrologa. Pripremljena je za tisak cjelovita bibliografija radova do 2009. godine. Časopis je citiran u: CAB ABSTRACT (CAB INTERNATIONAL) BIOSIS PREVIEWS, AGRICOLA, AGRIS, FOOD SCI. & TECH. ABSTRAT), a dostupan je na internetu.
Ivo Miljković
