Viši alkoholi

Za razliku od etanola, metanola i 2,3 butandiola vriju na znatno višim temperaturama (od 97 do 140 i više °C), pa im otuda i naziv. Taj naziv potječe i od činjenice da v. a. u strukturi imaju više od 2 ugljikova atoma. U vino dospijevaju s grožđem (kao sastojak voštanih i mirisnih supstanci) ili nastaju u procesu vrenja (kao tzv. sporedni produkt), odnosno u procesu razgradnje (dezaminacije i dekarboksilacije) aminokiselina. Pretežiti dio v. a. u vinu otpada na izoamilni (najviše do 0,4g/l), dok je količina ostalih (propilni, izobutilni i dr.) manja (od 1 do 20 mg/l).

U bijelim vinima njihova ukupna sadržina je manja (200-400 mg/l) u odnosu na crna (300-500), što dovodi do zaključka da na to uz sortu utječu i uvjeti vrenja (viša temp. i veća aeracija, više v.a.). Prema nekim ispitivanjima, v.a. u predikatnim vinima ima više, prema drugim autorima manje, a to znači da na njihovo nastajanje i količinu u vinu utječu i neki drugi čimbenici, a ne samo stupanj zrelosti grožđa u trenutku branja.

Vezujući se s kiselinama stvaraju estere, međutim, prevelika koncentracija tih alkohola i nastalih estera šteti aromatskim karakteristikama vina.

Povezano

Red svetog Fortunata

  Red svetog Fortunata (akronim - kratica RSF, Ordre de Saint Fortunat, Association Internationale ...

Grebenica

Grebenica izvedenica od riječi greb ili grob što označava grebanjem iskopanu jamu s ciljem da se ona koristi za ...

Ježić, Milan

Ježić, Milan (1898.-1986.), nakon završene srednje vinogradarske škole u Iloku i više u Brnu, prvo zaposlenje na ...
Novosti