Grebenica

Grebenica izvedenica od riječi greb ili grob što označava grebanjem iskopanu jamu s ciljem da se ona koristi za sadnju v.l. ili nekog drugog bilja. U vinogradu se je u takav „greb“ polagala jednogodišnja rozgva, koja se nije rezanjem odvajala od matičnog trsa, da bi se zatim prekrila zemljom i to tako da je njen kraj ili vrh izlazio iz tla na onom mjestu na kojem je predviđen uzgoj novog trsa, odnosno popunjenje upražnjenog sadnog mjesta. Tek kada se je provjerom utvrdilo da se je podzemni dio grebenice ukorijenio, rezidbom je odvojen od „matičnog panja“. Takav način sadnje vinograda grebeničanjem (u kajkavskom govoru i grobanjem) bio je uobičajen u predfilokserno doba, poglavito na dubljim tlima kakvi su najčešće u kontinentalnim vinorodnim područjima. Za vinograd posađen na opisani način u Hrvatskom Zagorju običavalo se je reći da je „zagreban“, a mladi vinograd nazivan je zagreb, pa otuda pretpostavka o mogućem podrijetlu imena glavnog (kajkavskog i ) hrvatskog grada Zagreba, u kojem su vinogradi sve do pred stotinjak godina sađeni na obroncima Medvednice sve do glavnih gradskih ulica (Vinogradske, Ilice, Tuškanca, Ksavera, Vlaške itd.).