Na samom ulazu u prekrasan grad Vrbnik na otoku Krku, smjestila se Kuća vina Ivan Katunar – sinonim za strast, tradiciju i vrhunska vina. Obiteljska priča koja traje desetljećima (ili bolje reći odvajkada) pretočena je u boce koje čuvaju duh kvarnerskog kraja pa i njihovo najnovije vino nosi naziv Kvarnero. U ugodnom razgovoru s Egle Katunar  doznali smo što ih pokreće, kako nastaje njihovo vino i što nam donosi budućnost krčkog vinarstva.

1. Uvijek je zanimljivo vratiti se na početke i otkriti kako je iz ljubavi prema zemlji i vinu nastala vinska priča vinarije Kuće vina Ivan Možete li se prisjetiti i ispričati nam kako i kada je sve započelo?

Ono što znamo je da su vinogradarstvo i vinarstvo dio tradicije, dio življenja na otoku Krku već stoljećima. Pa tako i u našoj obitelji.

Djed moga muža naslijedio je vinograde od svog djeda. Iako je po struci bio mesar, cijeloga života bavio se grožđem jer mu je to bila unosna popratna djelatnost. Moj svekar, iako po struci elektroinženjer (koji je donio prvi kompjuter na otok) odrastao je u vinogradu. U trenutku kada se njegov otac razbolio, odlučio je od hobija napraviti profesionalni posao i krenuo u vinarstvo. To je bilo ključno jer je tada krenula i privatizacija u vinogradarstvu i novi pogledi na privatno vinarstvo u novoj državi. U tim ranim devedesetim godinama prošloga stoljeća moj je svekar bio jedan od prvih pet privatnih vinara u Republici Hrvatskoj. Prva etiketa je iz 1989. Dakle, već 35 godina se profesionalno bavimo vinarstvom.

2. Vinariju sada vodite vi i vaš suprug?

Mi smo obiteljsko gospodarstvo u kojem svatko obavlja svoj dio posla. Svatko radi ono što mu najbolje ide. Moj muž je enolog, cijela proizvodnja je na njemu. Imamo 13 etiketa vina, a ja sam odgovorna za promociju, turistički dio, degustacije i marketing. Moja svekrva i svekar u aktivno sudjeluju u poslu.

3. Koliko vinograda obrađujete?

Imamo 6 ha vinograda, a od naših kooperanata otkupljujemo grožđe sa 4 ha. Najviše je zastupljena žlahtina i sansigot ali imamo i muškata, chardonnaya, sauvignona, caberneta i merlota.

4. Spomenuli ste 13 etiketa. Koja vam je najdraža?

Odavno smo se usmjerili na žlahtinu. Od sorte žlahtina imamo šest etiketa, od toga dva pjenušca (jedan dobiven Pet nat metodom, a drugi Charmat metodom), klasičnu žlahtinu, Žlahtinu Single Vineyard Selection, koja odležava u drvu,  orange vino od žlahtine i desertno vino koje na natjecanjima dobiva visoke ocjene. Dakle, od istoga grožđe ali sa šest različitih varijanti vina.

Što se tiče crnih vina… ponosni smo na naš sansigot (autohtona crna sorta). Najnovije vino u našoj vinskoj ponudi je poluslatko vino Kvarnero (kupaža crvenih sorata: sansigot, merlot i plavina). Veseli nas kada osmislimo neko novo vino od naših sorata.

5. Bavite se i destilatima?

Volimo reći da su vina primarna, a destilati  popratna djelatnost. Prvo mjesto među destilatima zauzima Medica, Smokvica, Bodulka Barrique (odležana rakija u barrique bačvicama), Rakija od dropa žlahtine i Travarica.

6. Znamo da ste i članica (vinska dama) Europskog vinskog viteškog reda. Kako vi kao dama možete pridonijeti tom viteškom redu? Korijeni toga reda sežu u 15. stoljeće kada je Feiedrich III, iz loze Habsburg, 1468. utemeljio vojni red sv.Jurja od Koruške, na čijim temeljima danas počiva Europski vinski viteški red. Naravno, današnji  vitezovi više nisu ratnici, već oni koji pronose mir, razumijevanje među narodima, promiču vrijednosti kršćanske Europe. Kakva je vaša uloga?  Je li vinarija na neki način povezana s time?

Moj svekar je bio među prvih pet vitezova u Hrvatskoj kada se red vitezova osnivao 2003. godine u Hrvatskoj. On je sada Komtur, ili zapovjednik za otok Krk. S obzirom da nije bilo žena, a bavim se prezentacijom vina, predložena sam za vinsku damu. Drago mi je što i kroz rad u Europskom viteškom redu mogu promovirati vinsku kulturu i kulturu stola. Osim toga velika sam zaljubljenica u povijest, u tradiciju, kulturu i glazbu.

7. Što za vas znači jedan savršen dan u vinariji?

Svaki je dan različit. Često se tijekom jutra mijenjaju prioriteti, ali pokušavamo sve uskladiti da bi i gosti i mi bili zadovoljni. Najdraže mi je kada unaprijed znam što me toga dana čeka, jer se tada najbolje možemo pripremiti, pa je za degustaciju potrebna najava. Primamo individualne vinoljupce, obitelji i grupe (team building)  koje za vrijeme boravka na otoku Krku ili Vrbniku žele ostvariti i jedan vinski doživljaj.

I za kraj – kako izgleda idealan posjet  Kući vina Ivana Katunara?

Nakon obavezne rezervacije gost dolaskom  na našu terasu najprije uživa u pogledu na Vrbnik. Uz čašu pjenušca  Biser Žlahtine sluša priču o vinarstvu i vinogradarstvu u Vrbniku i našem kraju. Posjetitelj mora razumjeti i osjetiti zašto je ta djelatnost nama važna. Uvijek naglašavamo važnost autohtonih sorata. Nakon pjenušca slijedi degustiranje žlahtine u svježoj i u odležanoj verziji.

Zatim goste vodimo u podrum. Priča u podrumu je priča o žlahtini, priča o našoj obitelji (djedu, ocu, unuku), priča o proizvodnji vina. Ljudima koji nikada nisu bili u vinariji ili onima koje vino do sada nije zanimalo, objasnimo cijeli proces proizvodnje, od berbe grožđa u vinogradu do boce na stolu. Svatko tko nas je posjetio saznao je nešto novo o procesu i fazama proizvodnje vina. Nakon podruma na terasi se nastavlja degustacija uz domaće suhomesnate proizvode, sir i maslinovo ulje. Na kraju uz desertno vino poslužimo presnec, autohtoni kolač otoka Krka. Posjeta Kući vina Ivan Katunar traje sat i pol do dva, ali naravno, ovisi o grupi koja može i nastaviti u uživanju u našim vinima.

Najzadovoljniji smo kada gost ispuni svoja očekivanja, nešto novo nauči i ode zadovoljan.

Gost koji nikad nije bio u Vrbniku doživjet će način života u jednoj maloj zajednici poput Vrbnika, naučiti nešto novo o proizvodnji vina i uživati u njemu. Najvažnije je da gostu pružimo doživljaj koji će pamtiti i prepričavati svojim prijateljima kada se vrati u svoj dom.

Možemo zaključiti da Egle Katunar nije samo čuvarica obiteljske vinarske tradicije u Vrbniku, već i ambasadorica vinske kulture u najplemenitijem smislu te riječi. Članstvom u Europskom viteškom vinskom redu simbolično potvrđuje, ono što je jasno svakome tko je kušao kap njihovih vina – da iza svake boce stoji priča, ponos i neprekidna nit između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti