Vojvodina se nalazi u dijelu Srbije sjeverno od Save i Dunava, na pristrancima Fruške gore i Vršačkih planina, te na subotičko-horgoškim pješčarama.
U području Vojvodine se pretežito uzgajaju bijele vinske sorte. Zanimljivo je istaći da se na pješčarama (uz već spomenutu Subotičko-horgošku još i na Deliblatskoj peščari) loza uzgaja na vlastitom korijenu, što je svojevrsna prednost vojvođanskog vinogradarstva. Loša strana se iskazuje u čestim štetama što ih loza trpi od niskih zimskih temperatura, koje se ponegdje, iako rijetko, spuste i do -27°C (Palić 1985.). U nekim godinama loza strada i od kasnih proljetnih mrazeva, no, te su štete manje na izrazitim višim vinogradarskim položajima (od 100 i više m nad morem). Manje su štete i kod sorata ranog (traminac bijeli, traminac crveni, ezerjo, buvje, rizvanac, neoplanta) i srednjeg sazrijevanja (sauvignon bijeli, sirmium, semillon, muskat krokan i dr.). Sorte kasnijeg (kreaca što je istoznačnica za banatski rizling, župljanka, rizling talijanski i furmint) i vrlo kasnog sazrijevanja (smederevka, kevedinka i dr.) češće stradavaju.Ova saznanja polako, ali sigurno mijenjaju tradicionalni sortiment, koji je posvuda bio temeljen na kevedinki, slankamenki, furmintu i ezerjou i koji je i danas uglavnom zadržan kod malih vinogradara što grožđe i vino proizvode za vlastite potrebe.
Veći robni proizvođači se okreću kvalitetnijim kultivarima, sadeći pretežito rizling talijanski, ali i kultivare poput kreace, smederevke, traminca crvenog, sovinjona, pinota bijelog, rajnskog rizlinga, muškata ottonela i semillona. Neoplanta i župljanka novi su kultivari što se pretežito uzgajaju u fruškogorskim vinogorjima. U sortimentu stolnih bijelih sorata najviše je nazočna šasla (chasselas), koja se dijelom koristi kao zobatica dijelomice kao moštenica. Među crnim sortama u Vojvodini najviše se uzgaja merlot crni, gamay, pinot crni, cabernet sauvignon, vranac i frankovka.
Glavna proizvodna i trgovačka vinogradarsko-vinarska središta Vojvodine su Vršac, Šid, Irig, Bela Crkva, Čoka, Palić, Petrovaradin, Srijemski Karlovci i dr.
I na području Vojvodine, slično kao i na području uže Srbije površine pod vinogradima u proteklih su deset godina smanjene za oko 22%, pa one sada iznose oko 10.500 ha. Sukladno tome smanjena je i proizvodnja grožđa (od 700.000 dt u 1995. na 570.000 dt u 2001.), odnosno proizvodnja vina (od oko 450.000 hl u 1995. godini na 320.000 hl u 2001.).
