Stolno grožđe

Stolno grožđe (zobatice), zajednički naziv sorata grožđa za potrošnju u svježem stanju. Hranjiva, energetska pa i dijetetska vrijednost stolnoga grožđa sve se više ističe. To je razlog što je ta proizvodnja, zahvaljujući suvremenim postupcima čuvanja i, naročito transporta, u stalnom usponu. Uz već tradicionalni sortiment vrlo ranih sorata (čapski biser kod nas još zvan julski muškat, rani kardina] i još mnoge druge), zatim ranih (kakva je plemenka bijela i crvena, kardinal i kraljica vinograda) srednje kasne i kasne (među koje se ubrajaju muškat hamburg, afus-ali, italija, sultanina zvana još i kišmiš), te vrlo kasne (poput aleksandrijskog muškata, zimsko belo, argentina imperatrice i dr.) sve se više uzgajaju i kod nas do sad manje poznate sorte. Takva je sorta alphonse lavallée i mnoge druge novostvorene i priznate sorte, broj kojih se svake godine povećava. Tako su se npr. na području Zadra (ali i na drugim lokalitetima) ispitivale gospodarske vrijednosti novih sorata s. g. (perlat bijeli, delhro crni, danlas bijeli, ribol i dr.), a isto tako i nove argentinske besjemene sorte. Dio s. g. zbog tehnoloških ili gospodarskih razloga rjeđe se prerađuje i u vino, pa se takvom preradbom obično proizvode lagana, stolna vina s izrazitom sortnom aromom. Zbog povećane proizvodnje vina, a smanjene njegove potrošnje OIV se zalaže za zabranu proizvodnje vina iz s. g., pa ako se ta preporuka usvoji i kod nas, ono će se smjeti prerađivati isključivo u sok, ocat, vinski destilat i vinski alkohol.

Povezano

Lagav

Lagav (njemački Lägel, latinski lagena) je u nekim krajevima Hrvatske još i lagva, uobičajeni naziv za bačvu.

Bogdanuša

Bogdanuša sorta bijelog grožđa, bujnog rasta, redovne i velike rodnosti. Najviše se uzgaja u vinogorju Hvar gdje je

Vinograd

Vinograd (istoznačnice; lozje, trsje) je  organizirana cjelina, sklop većeg broja zasađenih trsova vinove ...
Novosti