Čaša za vino

Čaša za vino mora biti iz prozirna, kristalna, ali nebrušena i neobojena stakla, najbolje: oblika kaleža ili tulipana, ni prevelika ni premala kako bi omogućila optimalno prikupljanje dojmova o izgledu (boji, bistroći, pokretljivosti i iskrenosti) i mirisu (aromi i bouquetu) vina. Promjer kupe takve čaše (bez drška ili stalka) je pola njene visine, s tim da se ona pri vrhu lagano sužava, zbog čega je trbušasta. Općenito se drži da se kvalitetnija vina piju iz manjih, a obična stolna iz većih čaša. Pravilo je da se za crna vina koriste neznatno veće čaše, oblika sličnijega krnjoj kugli nego tulipanu.

Držak čaša za bijela vina dulji je od drška čaša za crna vina. Otvor čaše mora biti dovoljan, ali ne i prevelik, jer o tome ovisi uživanje u mirisu i pravilno naslanjanje na usne. Pjenušava vina sve se češće poslužuju u čašama što podsjećaju na obrnuti stožac kojemu vrh prelazi u dugi šuplji držak. Rjeđe su još u upotrebi nekad preporučivane plitke i široke kupe. Prava čaša pomaže u potpunom uživanju u vinu. Bukare i bukalete, svrabljivci i bilikumi, kondiri i pehari dio su naše vinogr. vin. prošlosti, a danas se samo u iznimnim zgodama iz njih pije.

Pravilno držanje (do oko 1/3 vinom napunjene) čaše (za držak, a ne za njen gornji prošireni dio) i motrenje ruba pjene, boje, bistroće i iskrenja, naginjući je i vraćajući je u prijašnji položaj, podižući i spuštajući je prema svjetlu, primičući i odmičući je nosu i očima, skupljaju se dojmovi za užitak i ocjenu izgleda i mirisa. Kružnim laganim okretajem čaše, da se vino u njoj zanjiše i ovlaži njene unutarnje stjenke, što pospješuje ishlapljivanje, pa se njuhom, s početka laganim i kratkim, a zatim sve dubljim i dužim udisajima, bolje otkrivaju mirisne senzacije.

Mali gutljaj vina, dizanjem glave i pokretanjem jezika nastojimo razliti po usnoj šupljini, pa ga prije nego poteče u ždrijelo sagibanjem glave vratimo unoseći zrak kroz stisnute usne grgljajući. Nakon gutanja izdahne se kroz nos i tada osjeti tzv. povratni miris. Tako otprilike pravi ljubitelji uspostavljaju kontakt s novo posluženim vinom, uživajući i otkrivajući njegova svojstva. Na kraju podsjetimo, degustacijska čaša OIV, a propisanog je oblika i dimenzija.

 

Povezano

Krkošija

Krkošija (u Dalmaciji još i kratkošija) je hercegovačka bijela vinska sorta kojoj se grožđe za tržište ne prerađuje

Toponomastika uz vinogradarske i vinarske pojmove

Toponomastika uz vinogradarske i vinarske pojmovekod nas još uvijek nije odgovorila na brojna složena pitanja iz ...

Kalijev heksacijanoferat (4-)

Vidi: kalijev ferocijanid.
Novosti