Spavajući ili latentni, odnosno pričuvni pupovi su korom prekriti, davno prije nastali na osnovi (tj. na bazi) jednogodišnje mladice i to kao jedna od skupine glavnih pupova i to ona koja u pravilu ima samo glavno oko bez suočica i iz kojih se u slijedećoj vegetaciji (nakon njihova nastanka i oblikovanja) nisu razvili ljetorasti. Ti se pupovi samo u iznimnim prilikama (izazvanim oštećenjem ratilima, oštrom rezidbom, naglim priljevom hranjiva i sl.) nerijetko i nakon niza “prespavanih” godina aktiviraju. Kod najvećeg broja sorata iz njih izrasle mladice nisu rodne, (iznimku čine neke od samorodnica (iz sjevernoameričkih vrsta roda loze i međuvrsnih križanaca roda loze (Vitis), a od europske vinove loze manji broj sorata (među kojima i plavac mali).
Vidi: Pup vinove loze, ljetni ili zaperkov pup,
Smolena vina
Vidi: retsina.
