Danska

Danska je značajan potrošač proizoda iz sektora vinogradarstva i vinarstva, a s obzirom da ih sama ne proizvodi, značajan je njihov uvoznik. To pokazuju podaci Međunarodnog ureda za lozu i vino, prema kojima je uvoz vina od 1960. (kada je bio oko 122.000 hl i 1970. kada je bio više od dvostruko veći te iznosio 295.000 hl), pa do 2004. (kada je iznosio čak 2.006.000 hl) u stalnom rastu. To vrijedi i za uvoz grožđa (1960. je u tu zemlju uvezeno 52.000 dt, a 2004. skoro četiri puta više, ili 202.000 dt) i za uvoz grožđica (39.000 dt 1960., a 67.000 dt 2004.). Zanimljivo je spomenuti da se u toj zemljipiva (na čijoj proizvodnji i plasmanu radi više od 10.000 zaposlenika i koja godišnje iznosi više od 5.000.000 hl a potrošnja dosiže oko 1 hl per cap.) dio uvezenog vina izvozi. Tako je primjerice u razdoblju 1996.-2000. uvezeno 1,665.000 hl. vina, od čega je izvezeno 105.000 hl. dok je od uvezenog vina 2004. izvezeno čak 394.000 hl. Najveće se količine vina uvoze iz Francuske i Portugala, ali i iz drugih zemalja. Potrošnjom vina od oko 30 l per cap. (u 2000. godini to je bilo čak 40,7 l per cap.), zatim zobatica od oko 3,5 kg i grožđica od oko 1,13 kg per cap. Danska se je svrstala među, u tom pogledu, vodeće zemlje svijeta.

Povezano

Pokorny Vlado

Pokorny Vlado (1826.-1893.) iz rodne Petrinje, s tri razreda osnovne škole odlazi na zanat u Karlovac, a zatim na ...

Vitis

Vitis je u sistematizaciji bilja botanički latinski naziv roda čiji je hrvatski naziv loze iz porodice (Familia) ...

Kalcij

Kalcij (lat. calcium, hrv. vapno, simbol Ca), je uz berilij (Be), magnezij (Mg), stroncij (Sr), barij (Ba,) i radij
Novosti