Danska

Danska je značajan potrošač proizoda iz sektora vinogradarstva i vinarstva, a s obzirom da ih sama ne proizvodi, značajan je njihov uvoznik. To pokazuju podaci Međunarodnog ureda za lozu i vino, prema kojima je uvoz vina od 1960. (kada je bio oko 122.000 hl i 1970. kada je bio više od dvostruko veći te iznosio 295.000 hl), pa do 2004. (kada je iznosio čak 2.006.000 hl) u stalnom rastu. To vrijedi i za uvoz grožđa (1960. je u tu zemlju uvezeno 52.000 dt, a 2004. skoro četiri puta više, ili 202.000 dt) i za uvoz grožđica (39.000 dt 1960., a 67.000 dt 2004.). Zanimljivo je spomenuti da se u toj zemljipiva (na čijoj proizvodnji i plasmanu radi više od 10.000 zaposlenika i koja godišnje iznosi više od 5.000.000 hl a potrošnja dosiže oko 1 hl per cap.) dio uvezenog vina izvozi. Tako je primjerice u razdoblju 1996.-2000. uvezeno 1,665.000 hl. vina, od čega je izvezeno 105.000 hl. dok je od uvezenog vina 2004. izvezeno čak 394.000 hl. Najveće se količine vina uvoze iz Francuske i Portugala, ali i iz drugih zemalja. Potrošnjom vina od oko 30 l per cap. (u 2000. godini to je bilo čak 40,7 l per cap.), zatim zobatica od oko 3,5 kg i grožđica od oko 1,13 kg per cap. Danska se je svrstala među, u tom pogledu, vodeće zemlje svijeta.