Ambalaža

Ambalaža (fr.-emballage) je oznaka za posude, sanduke, kutije, vreće itd. u kojima se roba čuva, skladišti, prevozi do prodajnih mjesta odnosno u koje se omata prije uporabe. Za različite vrste roba koristi se različita i odgovarajuća ambalaža. Kad je riječ o živežnim namirnicama, u koje se svrstava i vino, te brojni drugi proizvodi od grožđa i vina, odgovarajuća ambalaža će te robe štiti od kvarenja do koje može doći onečišćenjem s neželjenim i štetnim krutim i tekućim tvarima ili plinovima (do čega primjerice može doći apsorpcijom-upijanjem npr. kisika ili nekog neželjenog zadaha, odnosno adsorpcijom-pripajanjem). Kvarenje može izazvati kontaminacija mikroorganizmima i drugim čimbenicima. Ambalaža štiti robu od gubitaka (rasipanjem, ishlapom plinovite faze, arome i sl.), omogućava opskrbu tržišta u traženim količinama itd. Na suvremenoj ambalaži roba se na odgovarajući način deklarira-označava, podacima o količini i sadržaju pojedinih sastavina u njoj, o tehnološkom postupku pri proizvodnji, uvjetima čuvanja i roku trajanja, kao i o postupku s ambalažom nakon pražnjenja (povratna, nepovratna ambalaža). Na razvoj izrade i korištenja ambalaže utjecali su brojni čimbenici, od promjena nastalih podjelom rada i načinu života do promjena u napretku znanosti. Ambalaža se klasificira prema vrsti materijala iz koje je izrađena, (metalna, drvena, staklena, višeslojna od kompozitnih materijala itd.). Za iznošenje grožđa iz vinograda u tijeku berbe najčešće se koriste (kao transportna ambalaža) koševi, brente, drvene ili plastične nosiljke. Kao posude za vino korištene su amfore, nakon toga mješine, pa drvene bačve i staklena ambalaža (demižon i boce), a u novije doba (kao ambalaža za skladištenje) betonske, metalne i plastične cisterne. Te su posude zatvarane plutenim i drvenim čepovima, metalnim (krunskim ili navojnim) zatvaračima. Ambalaža se je proizvodila ručno, a danas pretežno industrijski, a sličan put je prošlo i pakiranje roba za tržište. Posebnim propisima, npr. Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti materijala i predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom (koji se označava i akronimom FCM – food contact materials) NN 48/2008, zatim Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu (objavljen u NN 2005) i dr. nastoji se unaprijediti ova djelatnost, zaštititi potrošača i očuvati okolina. Na tim su poslovima angažirane odgovarajuće znanstvene institucije (npr. Institut za ambalažu i tiskarstvo i dr.), a s istom zadaćom objavljuju se stručne publikacije i časopisi, organiziraju sajmovi i izložbe.