Za vrijeme posjete Vukovaru odali smo počast poginulim braniteljima i civilima na Ovčari te posjetili Spomen ploču Blaga Zadre. Imali smo privilegiju da je s nama bio i kipar-vitez Šime Vidulin koji nam je ispričao priču o Križu slobode kojega je napravio. U Iloku, drugoga dana našega boravka, iskoristili smo za vinske obilaske. Obišli smo 3 vinarije. Krenuli smo do Šarengrada u vinariju Krešić.

Vinarija je smještena na samoj obali Dunava. U vinariji smo imali degustaciju četiri vrste vina: graševine, chardonnaya, sivoga pinota i cabernet sauvignona. Graševina je oduševila svojom svježinom, chardonnay punoćom mirisa i okusa. Sama sorta pinota sivog  (ni grožđe i iz njega proizvedeno vino) u pravilu nema visoku ukupnu kiselost. Takvo je bilo i ovo ugodno bez naglašenih kiselina. Cabernet sauvignon je lijepe  rubinskocrvene boje, vino bogato je kiselinama, primjereno alkoholno, puno i skladna okusa s karakterističnom aromom. Vlasnik vinarije Franja Krešić ispričao nam je da su se ovim poslom počeli ozbiljnije baviti  2006. godine kada su zasadili  prvi vinograd.

Danas vinogradi imaju ukupnu  površinu od 22 hektara. Želja im je iznad vinarije izgraditi hotel s kojega će se pružati prekrasan pogled na Dunav i prekrasne zalaske sunca.

Zahvalni na izuzetno lijepom gostoprimstvu ( u kojem su bile između ostalog poslužene i izvrsne pogačice od čvaraka) nastavili smo put do vinarije KAST

Samo nekoliko km dalje smjestila se je ova nova vinarija koju vode brat i sestra Katarina i Stjepan Kovčalija.

Po samom dolasku pažnju nam je privukla skulptura čaše ispred koje smo se svi željeli slikati.

Kroz podrum i kasnije kroz degustaciju, provela nas je Katarina. Vinariju su kupili 2019. Na ovom je mjestu bila prva vinska zadruga u Iloku izgrađena1800-ih. I danas su ti stari  dijelovi sačuvani. Renovacija je trajala 3 godine i 2023. otvorili za javnost. Prerađuju graševinu, traminac, chardonnay i frankovku.

Sam podrum sastoji se od 4 dijela Prvi dio je suvremen sa  inox bačvama. Tu vino stoji najkraće Vinarija je opremljena modernom tehnologijom.

Sve se grožđe ručno selekcionira. Macerira na 5 stupnjeva. Rade se  kraće maceraije 6-8 sati, a ako je grožđe iznimno dobro može i duže ali ne preko 16-18 sati.

Graševina i traminac fermentiraju u inoks bačvama dok chardonnay i frankovka se pretaču u drvene i cementne  bačve.

Drugi dio vinarije je dio austrougarske tradicije dozrijevanja vina u betonskim posudama.

Betonske cisterne su kojima odležava graševina. Oblik jaja je dobar jer vino cirkulira.

Zanimljivo je bilo vidjeti prostor buduće arhive. Radi se o betonskim cisternama iz Klosternoiburga . U ovoj su vinariji tri takve od 30000, 40000, 50000 l . Zbog nepraktičnosti tako velikih posudaod njih su odlučili napraviti novu arhivu.

U podrumu na 15 m ispod zemlje temperatura je konstantna od 13-15 stupnjeva.

U trećem dijelu se nalaze drvene bačve. Bačve su od slavonskog hrasta. S jedne strane odležava chardonnay, a s druge frankovka. Sve bačve na sebi imaju oznake LT-MT-MT+ što označava jačinu paljenja drva. Osobito su ponosni na bačvu svoga djeda Jure. U njoj će odležavati neko posebno vino.

Posljednji dio -antički (iz vremena rimskog carstva) čuva vino u  amforama od terracotte. Dio graševine ovdje završava fermentaciju i odležava na kvascima. Prvo vino u Iloku su zasadili Rimljani i držali ga u amforama. Stoga su ovu 4. prostoriju odlučili posvetiti tome. Prostorija je ukrašena freskama.

Na taj način zaokružili smo i povijesni pregled vinarstva. Od amfore, drva, betona do inoksa.

Kušanje je bilo u prekrasno uređenom prostoru Kušali smo graševinu i traminac. Oba su vina vrhunske kakvoće. Oduševio nas je traminac svojim aromama i okusom uravnoteženih kiselina i šećera.

Iločki podrumi

Godišnje proizvedu 3-4 miliona litara ( ovisno o godini) . U podrumu kroz koji smo prošli grožđe se ne prerađuje već tu samo odležava. Uzgajaju i prerađuju u vino su cabernet sauvignon i  frankovku te kupažu te dvije sorte. Ipak, najpoznatiji su po bijelim vinima i to graševini 65% ukupnih kapaciteta, traminac kao zaštitni znak, sorta koja nije u Iloku autohtona ali zbog dobrih uvjeta tu se zadržala te čak i postala simbol ovoga kraja. Pinot biljeli i sivi , chardonnay i rajnski rizling zastupljeni su u manjem obimu.

Oko 10000 boca (samo bijelih vina) je arhivirano. Graševina iz 2018. je najmlađe arhivirano vino a traminac iz 1947 najstarije. Poseban je zato što se služio na krunidbi kraljice Elizabete II. Ta suradnja s engleskim dvorom i danas traje. Za svaku dvorsku svečanost ( vjenčanje, krštenje, krunidbe) serviraju se njihovi traminci. O marketingu i interesima kupaca ovisi hoće li ta vina biti suha ili slatka. U svakom slučaju dostojna su dvora. Arhivska se vina mogu kupiti. Cijena varira od 50-4000 eura.

Kušali smo graševinu 2021., couve bijeli- 70% graševine i 30% chardonnaya  iz 2021. godine. Treće vino koje smo probali bilo je cabernet sauvignon-kojega su tek nedavno počeli proizvoditi . Do tada se je koristio samo u kupažama-Kapistranu. Fino i aromatično.

Na putovanjima se uvijek nauči nešto novo, a u dobrom društvu vinskih vitezova to iskustvo postaje više od običnog izleta. Ovaj naš boravak u Šarengradu i Iloku nije bio samo razgledavanje podruma i kušanje vina; bio je to susret s ljudima koji žive svoju zemlju, svoje trsove i svoje priče. Svaka vinarija koju smo posjetili otkrila nam je dio sebe: obiteljske tradicije, hrabre početke i snove koji se još grade.

Vratili smo se ispunjeni, dojmovima i zahvalnošću što smo barem na trenutak bili dio ove bogate vinske priče. Jer vino, kad ga dijeliš s pravim ljudima, nije samo piće. To je doživljaj, uspomena i radost koja te još dugo prati.