Vinarija Kapić – primjer kako se lokalni identitet može pretočiti u autentično, moderno vino
Kad se strast prema vinu pretoči u konkretan pothvat, nastaju priče koje vrijedi ispričati. Jedna od njih dolazi iz podruma obitelji nadimka Kapić, koja je 2022. godine odlučila pretvoriti ljubav prema vinovoj lozi u posao i osnovala vlastito poduzeće. U kratkom su vremenu osvojili pažnju vinskih zaljubljenika – ne samo kvalitetom vina, nego i osebujnim nazivima koji čuvaju duh čakavskog jezika i tradicije. Razgovarali smo s vlasnikom Tonijem Babićem.
Od Istre do Kastva – put koji vodi do loze
„Više od deset godina proveo sam u Istri,“ prisjeća se Toni . „Najprije kao student u Poreču, a od 2015. sam radio kod Matoševića, gdje sam odradio deset berbi. Posjetio sam i Australiju 2017. godine , magistrirao sam u Ljubljani– sve je to bilo iskustvo koje me oblikovalo, ali i potaknulo da jednog dana pokrenem nešto svoje.“
Kad je stigla pandemija, život se naglo usporio. „Kao i svi, bojao sam se gubitka njuha i okusa – što je za vinara gotovo nezamislivo. Na poslu smo se podijelili u dvije skupine koje se nisu međusobno viđale. Odjednom se otvorilo vrijeme koje smo iskoristili da posadimo vinograd. To je bio onaj trenutak kad se sve poklopilo – okidač da krenemo u vlastiti projekt.“
Belica kao srce priče
Posadili su tada sve sorte koje čine kastavsku belicu: verdić, divjaku, mejsko belo, brajkovac i jarbolu. „Rasad smo nabavili od Udruge Belica, a jarbolu od kolege Franka Ružića na Zvonećoj. To je sorta srednje dobe – nekad tvrda i teška, ali u toplijim krajevima daje odlične rezultate,“ objašnjava Toni.
Danas imaju oko 3000 čokota starih nasada i još 1000 trsova u novom vinogradu. „Zanimljivo je da urod ispada gotovo isti – mladi vinograd daje količinu, a stari ozbiljnost. Ideja nam je bila da glavno vino bude Kastavska belica, ali to ne možeš napraviti preko noći. Čekaš da loza dođe u puni rod, i usput ljudima objašnjavaš da to nije vino samo za Belu nedeju.“
Strategija je bila jasna: prve dvije godine kupovali su grožđe, kako bi se postavio brend. Tek sada, kad njihov mladi vinograd dolazi u puni rod, imaju kredibilitet da pokažu vlastiti terroir. „Godine 2024. napravili smo 500 boca mirne belice i 300 boca pjenušca koji je još uvijek na šampanjizaciji. Ove, 2025., planiram posebno vinificirati verdić i divjaku – jedno kao bazu za pjenušac, drugo za mirno vino. Tako ove godine imamo pet sirovina s kojima možemo stvarati vina.“
Verdić, objašnjava, u Istri zovu „bijeli teran“, dok ga u Italiji poznaju kao „gleru“. „Za pjenušac beremo grožđe ranije, s više kiselina i nižim sladorima, dok za mirno vino berba ide i dvadesetak dana kasnije. S iste loze, dakle, imamo dvije berbe. Uvijek nastojimo da posljednju berbu napravimo baš pred Belu nedeju – tada izlazi naše mlado vino.“
Etiketa koja priča čakavski i misli suvremeno
Kad su krenuli s vinima, željeli smo da svaka boca nosi priču – lokalnu, duhovitu, čakavsku. „Imena vina su autentična: Likuf znači piće i slavlje nakon završenog posla, a Jacera je stari naziv za kočiju kojom se nekad prevozio led iz Slovenije do Opatije. Svako ime ima povijest i dušu.“
Dizajn etiketa osmislila je Aristeja Klanac, dizajnerica sa Zvoneće, školovana u Veneciji. Slogan ‘ Component of delight’ potpisuje Viktor Slavić, copywriter i prijatelj obitelji. „Etiketa je kombinacija modernog i tradicionalnog. Ime Kapić ima akcent na ‘i’, a na etiketi je sto sitnih točkica – kapića. Sto njih simbolizira sto komponenti koje čine užitak vina, a sto i prva, perforirana u obliku kapljice, označava samu esenciju – ono što nas čini sretnima.“
Ispod točkica nalazi se legenda u četiri boje, jer vino dolazi iz četiri vinograda: Grimalda, Juradi, Begi i Dajla. „Dva su vinograda na crvenoj, a dva na bijeloj zemlji. Točke na etiketi prikazuju omjer svakog vinograda u kupaži. Crvena zemlja daje aromatiku, bijela zemlja mineralnost i slanost – ravnotežu postižem miješanjem, a kupažu radim prije Pusta, do Antonje.“
Od prijatelja do tržišta
Prve su godine proizveli 4000 boca. „Prodavali smo ih prijateljima i poznanicima – tada još nije bilo govora o velikim cijenama, jer brendom tek treba steći vrijednost. Malo po malo, tržište se širilo: Bela nedeja, sajmovi, Matuljske ljetne večeri, koncerti u Mošćeničkoj Dragi… naš kraj, od Brseča do Trsata i Permana. Danas surađujemo i s Cressom, Ilirskom Bistricom i Skradinom.“
Proizvodnja je postupno rasla – 2022. godine 4000 boca, 2023. osam tisuća, 2024. deset tisuća, a sada već dosežu dvanaest tisuća boca. „Sve smo to napravili vlastitim snagama, bez kredita,“ ističe Toni. „Nadao sam se da će restorani biti više zainteresirani – imamo pet jakih aduta: kvalitetu (srebro i zlato na Vinistri), cijenu, dizajn, lokalnu priču i brzu dostavu unutar 24 sata.
Vino, turizam i održivost
Kapići redovito sudjeluju na manifestacijama poput Bele nedeje u Kastvu. „Lijepo je vidjeti da se unutar starog grada fokus stavlja na vino i tradiciju. U ponoć se stari grad zatvara, a slavlje se nastavlja na Fortici – kao u srednjem vijeku. Takva organizacija čuva mir stanovnika i duh grada.“
Toni ima i jasnu viziju održivosti. „Želim da stari dio grada postane zero waste zona. Osmislili smo biorazgradivu čašu s natpisom: ‘Žmuj za kapić manje smet i kapić više se smet’ . To je naš doprinos promjeni navika.“
Vinarija sudjeluje i u projektu Matuljišez, koji povezuje lokalne proizvođače i ugostitelje. „Dva puta tjedno nudimo degustacije po povlaštenim cijenama. To je način da ljudi dožive vino tamo gdje nastaje.“
Pogled u budućnost
Planovi su jasni: nastaviti širiti vinograde, razvijati turističku ponudu i stvarati vina koja pričaju priču kraja. „Naš cilj nije samo prodati vino, nego stvoriti doživljaj. Da čovjek, kad uzme bocu Kapića u ruke, osjeti dio našeg jezika, zemlje i života.“
Zaključak
Obitelj Kapić pokazuje da uspjeh ne dolazi preko noći, već kroz ljubav prema lozi, upornost i poštovanje prema kraju iz kojeg vino dolazi. Njihova priča spaja tradiciju i suvremen pristup, a svaka boca nosi dio identiteta, jezika i zemlje — upravo onako kako vino i treba pričati svoju priču.
