List vinove loze, jednako kao i lišće drugih biljaka, ima osnovnu funkciju fotosinteze (asimilacije), a to znači da uz pomoć klorofila, sunčeve energije, vode, CO2, minerala i posebne životne energije stvara novu organsku tvar. Putem lišća biljka diše (disimilira), ispušta vodu (kažemo transpirira). Ove i mnoge druge složene promjene što se zbivaju u listu predmet su posebnih disciplina (anatomije, fiziologije itd.). Vinogradara praktičara zanima kako list zaštititi od bolesti i štetnika, kako na osnovi oblika i izgleda lista determinirati sortu, zdravstveno stanje i za praksu druge značajne pojave.
Oblik lista loze (koji je u pravilu petodijelan, ali može biti jače ili manje naglašen trodijelan odnosno sedmerodijelan), zatim izgled peteljke lista i rubova plojke, čije naličje može biti glatko ili dlakavo, odnosno runjasto, različit je od sorte do sorte. To je osnova za sistematizaciju i razvrstavanje europske vinove loze u skupine (prolese) i podskupine (subprolese), ali i mjerilo za prepoznavanje svake sorte pojedinačno. Na naličju lista nalaze se pore preko kojih biljka obavlja značajne životne funkcije (transpiracija, disimilacija) koje su, međutim i vrata za ulazak gljivičnih parazita u nj. Zato prskanjem fungicidima valja zaštititi upravo ovu donju stranu lista.
