Umijeće čaše: Intervju o Riedelu, vinskoj kulturi i posebnoj čaši za malvaziju
Razgovarali smo s Ivanom Ovčina Čagalj  predstavnicom tvrtke, svjetski poznatim proizvođačem vinskih čaša, o povijesti ove obiteljske kompanije, njihovim inovacijama te posebnom projektu stvaranja čaše za istarsku malvaziju.

Za početak, recite nam nešto o povijesti Riedela. Tko stoji iza tog imena?

Riedel je prezime austrijske obitelji koja se bavi staklom već više od 300 godina. Firma je osnovana davne 1756. godine i danas je vodi 11. generacija – Maximilian Riedel. U početku su proizvodili razne staklene predmete, ali nakon Drugog svjetskog rata fokusirali su se isključivo na proizvodnju vinskih čaša.

Možemo li reći da je Riedel redefinirao način na koji pijemo vino?

Apsolutno. Prije su kristalne čaše bile teške, često rezbarene – više ukras nego funkcionalno posuđe. Imale su ravne stjenke, i kada biste iz takve čaše pomirisali vino, ne biste osjetili gotovo ništa. Prava prekretnica dogodila se pedesetih godina prošlog stoljeća kad je djed Maximiliana Riedela osmislio čašu jajastog oblika, a njegov otac to je dodatno razvio. Počeli su raditi s vinarima i shvatili da se vina različitih sorti i podneblja jednostavno ne ponašaju jednako u svim čašama.

I tu nastaje koncept sorte-specifične čaše?

Da. Tako se rodila ideja da čaša mora odgovarati vinu – konkretno sorti. Tako nastaje i linija čaša Vinum, koja se i danas proizvodi. Jedan od prvih modela moderne čaše – Burgundy Grand Cru – nalazi se čak u Muzeju suvremene umjetnosti u New Yorku, što puno govori o dizajnerskoj i funkcionalnoj vrijednosti tih čaša.

Usprkos tome, mnogi i dalje biraju čaše prema izgledu, zar ne?

To je točno. Ljudi često biraju čaše prema estetici, kako izgledaju na stolu. Ali jedno te isto vino može imati sasvim drugačiji okus i miris ovisno o čaši iz koje se pije. Taj „aha“ trenutak često dolazi na našim radionicama – i meni se još uvijek zna dogoditi da me iznenadi razlika kad probam isto vino iz različitih čaša.

Riedel surađuje i s Hrvatskim sommelier klubom?

Da, surađujemo na prvoj razini tečaja, gdje polaznici uče o čašama i njihovoj važnosti. Prošle godine održali smo 14 radionica, a interes stalno raste.

Možete li nam reći nešto više o posebnoj čaši za malvaziju?

To je jedina čaša dosad koja je napravljena isključivo za neku hrvatsku sortu vina – u ovom slučaju malvaziju. Projekt je nastao povodom 10. obljetnice Riedela u Hrvatskoj. Inicijativa je došla od istarskih vinara, uz dobru volju naših pretpostavljenih u Austriji. Prve ideje krenule su još 2011., a čaša je puštena na tržište 2013. godine.

Kako je tekao razvoj te čaše?

Prva radionica bila je u Riedelovoj tvornici u Austriji, uz prisustvo Georga Riedela (otac) i Maximiliana (sin). Naši vinari donijeli su nekoliko uzoraka svježe malvazije. Krenuli smo s 27 različitih čaša i kroz testiranje smo došli do 6 finalista. Nakon toga održane su još 4 radionice u Hrvatskoj s različitim, ali relevantnim vinarima. Na kraju je odabrana čaša koja je najbolje isticala karakteristike malvazije. Ta je čaša predstavljena na Vinistri 2013., kada je proizvedeno prvih 20.000 komada.

Kako je tržište reagiralo?

U početku sporo – trebalo nam je gotovo 7 godina da rasprodamo tu prvu seriju. Tržište jednostavno još nije bilo spremno. Danas za isti broj čaša trebamo tek 2 godine. U međuvremenu smo već započeli četvrtu narudžbu, i čaša se pokazala vrlo zahvalnom – odlična je i za rosee, pa čak i za pjenušava vina. Postala je i službena čaša Vinistre.

Tko je vlasnik kalupa za čašu?

Kalup je u vlasništvu firme Miva i čaša se izrađuje isključivo po narudžbi. Slična joj je čaša za sauvignon blanc – viša, s tanjom nožicom.

Postoje li slični projekti za druge hrvatske sorte?

Radili smo nedavno izbor čaše za škrlet, ali nismo stvarali novu čašu, već odabrali najbolju od postojećih. To je uobičajeno jer razvoj potpuno nove čaše iziskuje puno vremena i novca. Za čašu malvazije se jednostavno poklopilo više stvari. Postoji i interes za razvoj čaše za plavac, no najveći izazov je okupiti kritičnu masu vinara koji će se složiti oko jednog oblika.

Koliko se čaša dnevno proizvede u Riedelovim pogonima?

Dnevno proizvedemo oko 10.000 čaša, pa nove narudžbe nerijetko idu i do 60.000 komada.

Zanimljivo je da se čaša žlahtina također proizvodi, ali u drugoj firmi?

Da, čašu za žlahtinu izrađuje talijanska firma Italesse, a mi iz Riedela u taj projekt nismo uključeni.

Kako se pravilno održavaju Riedel čaše?

Sve čaše, osim ručno rađenih i bojanih, mogu se prati u perilici posuđa. Imamo i posebne krpe za poliranje. Ako se pravilno rukuju i transportiraju, čaše su dugovječne i neće lako puknuti. Na njih se može otisnuti i logo – najčešće na stopicu, a ponekad i pri dnu čaše, Dno gravure postavljeno je na određenu visinu što je ujedno oznakaza  1 decilitar, što je praktično za posluživanje.

Za kraj, kako vidite budućnost čaša specifičnih za sorte?

Potencijal postoji, ali sve ovisi o zajedničkoj viziji vinara. Kad se svi slože oko jedne sorte i jednog stila vina, tada je moguće stvoriti i čašu koja će to vino najbolje predstaviti. U Hrvatskoj ima još nekoliko kandidata za takav projekt – vidjet ćemo kamo će nas sljedeći vinski val odvesti.