Ljetni ili zaperkov pup

Ljetni ili zaperkov pup se oblikuje u pazušku lista, kada i glavni (još zvan i zimski ili pravi), ali za razliku od njega, još će istog vegetacijskog razdoblja iz njega izrasti mladica koju nazivamo zaperak. Dobro ishranjeni zaperak (koji je najčešće mladica drugog, ali može biti i trećeg reda) obično donosi po jedan cvat (grozd), veličinom manji od cvata koji se oblikuje na mladici izrasloj iz prošlogodišnjeg glavnog pupa. S obzirom da njegovo oblikovanje (u odnosu na grožđe izraslo na ljetorastu koji nastaje iz glavnog pupa) kasni (za 20 i više dana), kasni i njegovo dozrijevanje, pa samo iznimno (kada je jesen topla) ono sazrije (bliže Martinju), u protivnom je nezrelo, kiselo i oporo, zbog čega se i naziva greš ili martinjsko grožđe. Zaperci se (još dok su krhki i kratki) lome (cijeli ili ako porastu iznad drugog lista) i to pažljivo da se ne ošteti novonastali glavni pup, a tim se zahvatom postiže i prozračnost sklopa u cilju spječavanja gljivičnih bolesti, te bolja ishranjenost i dozrelost glavnog roda. Mladica koja izraste iz ljetnog ili zaperkova pupa najčešće vinogradarima zadaje brige (jer ih moraju odstranjivati), naprotiv, iz tog pupa oni nastoje uzgojiti mladicu kada ga koriste da bi obavili cijepljenje u zeleno.
Vidi: pup vinove loze, spavajući ili latentni, odnosno pričuvni pupovi.

Povezano

Jela s vinom

Jela s vinom su brojna i cijenjena pa zato i opisana u svakoj boljoj „kuharici”. Vino se dodaje u juhu i čaj, a ...

Miris starog vina

Miris starog vina svojstven je vinima koja duže zriju, naročito u drvenim bačvama. Za tu specifičnu i za ljubitelje
Novosti