Kalij

Kalij (lat. kalium, arap. al-qali – lug, simbol K) je naziv kemijskog počela koje se u prirodi (zbog svoje reaktivnosti) ne nalazi u elementarnom stanju, već u spojevima brojnih stijena i soli. Iz tla (u kojem se primjerice nalazi u silikatima, kalijevu kloridu (KCl – silvinu), kalijevoj salitri (KNO3) i brojnim drugim spojevima, u biljku, pa tako i u vinovu lozu najvećim dijelom stiže putem korijenova sustava, gdje u njenim pojedinim organima (iskazano kao K2O u njihovu pepelu) varira od 20 (u sjemenci) do 70% (u kožici bobice, mesu i soku).Taj je alkalijski element (i brojne druge poput primjerice natrija (Na), otkrio (1807. godine) Davy Humphry (1778.-1829), a kada je u poljopreivrednoj praksi započela primjena Liebigova zakona minimuma (prema kojem urod kulturnog bilja ovisi od onog elementa koji je u tlu prisutan u najmanjoj količini), a u skladu tih saznanja i proizvodnja minerelnih umjetnih gnojiva, započelo se je i s proizvodnjom brojnih kalijevih gnojiva (NPK, kalijev sulfat i dr.). Spomenimo da u ovu skupinu (dakle u alkalijske elemente) spadaju još i litij (Li), rubidij (Rb), cezij (Cs), i francij (Fr). S obzirom na visok sadržaj kalija u vinu, vinari se susreću s brojnim kalijevim solima (koje uklanjaju hladnom stabilizacijom), a uporabom nekih od kalijevih spojeva (poput kalijeva metabisulfita i drugih) i štite vino od oksidacije i drugovrsnih mana (demetalizacija, kalijev sorbat).