Žutica vinove loze (tal. flavescenza dorata još označena kraticom FD, engl. grapevine yellows diseases, slov. trsna rumenica, a žuticu izazvanu fitoplazmama iz skupine stolbur označava se Bois noir ili skraćeno BN), je opasna bolest na vinovoj lozi izazvana živim bićima, koja još nisu u dovoljnoj mjeri proučena, a nazivaju se fitoplazmama.
Lišće bolesne biljke žuti, uvija se, ljetorasti ne lignificiraju (ne odrvene), stoga u tijeku zimskog mirovanja smrzavaju.U vinorodnim područjima Verone, gdje je visoka koncentracija vinove loze i gdje se proizvode kvalitetna vina iz grožđa sorata trebbiano di soave kako se u okolici Verone naziva sorta trebbiano toscano, garganega, chardonnay i dr. ova je bolest prvi puta zapažena 1983., a zatim se proširila i na druga područja ove vodeće tal. pokrajine Veneto, gdje su zbog smanjenja uroda (na nekim područjima i kod nekih kultivara u prosjeku i do 50 %) štete ogromne. Vektori (prenosnici) bolesti su cvrčci (najviše iz podreda Cicadinae i to američki cvrčak Scaphoideus titanus Ball), pa je njihovo uništavanje jedan od načina zaustavljanja širenja ove bolesti.
Širenju najviše pridonosi čovjek (zbog nepažnje i neznanja, prenošenjem već bolesnih cijepova), pa se opravdano ističe potreba i važnost stroge kontrole sadnog materijala (molekularnim metodama i dr. suvremenim postupcima). Zasad patogen nije uzgojen u čistom stanju, pa i zbog toga nema odgovora na mnoga pitanja. Zna se da loza oboljela od žutice vinove loze ne može ozdraviti, već se nakon dvije do tri godine suši i propada, kao i da je ova bolest već stigla i u naša vinogorja: Istra, sjeverozapadna Hrvatska – (Plešivica, Zagorje-Međimurje), Slavonija, pa sve to upućuje na potrebu pojačanih mjera sprječavanja njenog daljeg širenja, ali i aktivnosti koje bi mogle odgovoriti na pitanja na koja zasad nemamo odgovora
