ZOV

ZOV je uobičajena kratica za Zakon o vinu. U Republici Hrvatskoj na snazi je ZOV koji je donio Sabor RH i koji je objavljen u NN br. 96/03. Prema članku 1. tim se Zakonom uređuje proizvodnja, promet i preradba grožđa za vino, proizvodnja i promet vina i drugih proizvoda od grožđa i vina, destilacija, označavanje, zaštita zemljopisnog podrijetla, proizvodnja i promet voćnih vina i drugih proizvoda na bazi voćnih vina, zadaće Hrvatskog zavoda za v. i v., izrada i vođenje vinogradarskog katastra, te druga pitanja važna za provođenje jedinstvenog sustava proizvodnje i prometa grožđa za vino, mošta, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina, voćnih vina i drugih proizvoda koji sadrže vino ili voćno vino. Do stupanja na snagu cit. ZOV-a primjenjivao se je ZOV što ga je donio Sabor SRH i to 29. 1. 1976. (i koji je objavljen u NN 5/76.). I tim su se Zakonom propisale mnoge značajne radnje iz područja proizvodnje, označavanja i zaštite g. p., prometa, kontrole i nadzora. Na osnovi tog ZOV-a bio je donijet Pravilnik o rajonizaciji vinogradarskih područja, proizvodnji i prometu grožđa i proizvoda od grožđa i vina (objavljen u NN 34/78.), koji je sada stavljen izvan snage, jer je u međuvremenu stupio na snagu Pravilnik o označavanju vina oznakom zemljopisnog podrijetla (NN 7/05.) kojemu su prethodili slični propisi (objavljeni u NN 96/96., 7/97, 117/97. i 57/00.), koji su prestali važiti.
Vlast nastoji od davnina propisati proizvodnju i, naročito, promet vinom o čemu govore brojni dokumenti (od reljefa i zapisa na egipatskim hramovima do statuta gradova i drugih propisa). Prvi suvremeni vinski zakoni nastali su početkom XX. stoljeća. U to doba na tlu današnje RH bili su na snazi austrijski i ugarski propisi. Nakon I. svjetskog rata, tek je 9. prosinca 1929. godine donijet novi Zakon o vinu, a nepunu godinu dana nakon toga (točnije 14. kolovoza 1930.) “stupio je u život” i Pravilnik za izvršenje spomenutog zakona o vinu. Dvanaest godina nakon završetka II. svjetskog rata, u SFRJ je (1. kolovoza 1957.) stupio na snagu ZOV (koji je bio objavljen u Službenom listu 31/57. od 10. srpnja 1957.), s tim da je Pravilnike (I-V) i Naredbe s tim u svezi propisivao Sekretarijat za polj. i šumarstvo Saveznog izvršnog vijeća. Kao što je već navedeno, prvi vinski zakon koji je donio Hrvatski sabor je onaj iz 1976., a prvi ZOV u suverenoj i samostalnoj državi Hrvatskoj donesen je dvadeset godina nakon toga, kao što je već istaknuto; 1. lipnja 1996. Nakon što bude donesen Zakon o vinogradarstvu, mnoga poglavlja, sada sadržana u ZOV-u (poput regionalizacije vinogradarstva, sortimenta itd.) bit će regulirana u tom za v. i v. značajnom dokumentu.

Vidi: POV (Pravilnike o vinu).

Povezano

Selekcionirani vinski kvasac

Selekcionirani vinski kvasac proizvode vinarski instituti i specijalizirana poduzeća (koja ih najčešće stavljaju u ...

Barsac

Barsac je naziv vina što potječe iz najpoznatije francuske vinorodne pokrajine Bordeaux, i to onog njenog dijela ...

L

L predstavlja više značenja: oznaka mjerne jedinice litra (što se označava i kao l) kratica za optički ...
Novosti