Zone proizvodnje u RH

Svojevrsnom obliku regionalizacije vinogradarstva na području EU prilagodilo se i naše zakonodavstvo, pa je ono Pravilnikom o vinogradarskim područjima, (NN 159/04.) uz ustroj na regije, podregije i vinogorja, a sukladno Listi zemljopisnih oznaka (NN br. 6/04.) i na položaje, razvrstano još i u 4 zone (B, C1, C2 i C3).
Zona B obuhvaća pet podregija zapadnog dijela regije Kontinentalna Hrvatska i to su Moslavina, Prigorje-Bilogora, Plešivica, Pokuplje i Zagorje-Međimurje
Zona C1 obuhvaća dvije podregije i to su Slavonija i Podunavlje
U zonu C2 uvrštene su podregije Istra, Hrvatsko primorje i Dalmatinska zagora
U zonu C3 uvrštene su ostale dvije podregije i to Sjeverna Dalmacija i Srednja i južna Dalmacija

Mnogi uvjeti koje moraju ispunjavati proizvodi od grožđa i vina (kao primjerice najviši dopušteni urod grožđa po ha i najniži sadržaj stvarnog alkohola) propisani su posebno za svaku zonu i kvalitetnu kategoriju. Najmanja količina suhog ekstrakta i pepela utvrđena je za sve zone jednako, a razlike se odnose jedino na boju (bijela, ružice i crna odnosno crvena vina) i kvalitetnu kategoriju (stolno vino bez i stolno vino s oznakom kontroliranog zemljopisnog podrijetla, kvalitetno vino s oznakom kontroliranog podrijetla i vrhunska vina s k.z.p.).

Gornja dopuštena količina uroda (dt/ha) za pojedinu kvalitetnu kategoriju i zonu vinogradarske proizvodnje, a u skladu Pravilnika o proizvodnji vina (NN 2/05.) vidljiva je iz tablice:

zona stolna vina s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom kvalitetna vina s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom vrhunska vina s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom
B 12.000 11.000 10.000
C1 13.000 12.000 11.000
C2 13.000 12.000 11.000
C3 14.000 13.000 12.000

U skladu istog Pravilnika o proizvodnji vina (NN 2/05.) prirodni sadržaj šećera u grožđu iz kojeg će se proizvesti vino mora biti toliki da nakon što alkoholno prevrije osigura nastanak najmanje količine etanola vidljive u slijedećoj tablici.

Prirodna volumna alkoholna jakost stolnih, kvalitetnih i vrhunskih vina, po zonama ne može biti manja od:

zona stolna vina i stolna vina s oznakom kontroliranog podrijetla kvalitetna vina s oznakom kontroliranog podrijetla vrhunska vina s oznakom kontroliranog podrijetla
B 6,5 8,5 10,0
C1 7,5 9,0 10,5
C2 8,5 9,5 11,0
C3 9,0 10,0 11,5

Ako je prirodni sadržaj šećera u grožđu u pojedinoj zoni i za određenu kvalitetnu kategoriju niži od naprijed označenog, sukladno članku 29 Zakona o vinu (NN 96/03.) Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo može dopustiti proizvođaču da, na osnovi provedene analize, masulju, moštu ili mladom vinu u vrenju doda šećer ili koncentrirani mošt, radi povećanja sadržaja alkohola u vinu, ako je zbog loših vremenskih prilika sadržaj grožđanog šećera u masulju ili moštu manji od prosječnog sadržaja za tu sortu i to područje. Uvjete i način pod kojima je naprijed navedenim proizvodima dopušteno dodavati šećer ili koncentrirani mošt Pravilnikom (NN 2/2005.) je propisao ministar poljoprivrede i šumarstva, te vodnog gospodarstva.

Vidi: zone prema A. J. Winkleru.

Povezano

g.p.

G.p. je nekad i kod nas korištena kratica za geografsko porijeklo ( zemljopisno podrijetlo), kojim su se, prije ...

Brazil

Brazil s godišnjom proizvodnjom vina od oko 2.920.000 hl (u petogodišnjem razdoblju od 1996. i 2000., a u razdoblju

Tiražno vino

Tiražno vino  od fr. vin d’tirage (čit. ven d tiraž) je  naziv za vino koje se dobije nakon sljubljivanja temeljnog
Novosti

HAPIH

HAPIH (Centar za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo) je nadležno tijelo koje obavlja provjeru...

read more

Tip sorte

"Tip sorte" (sort type) opisuje ključne karakteristike određene sorte biljke, kao što su vrijeme...

read more

Marselan

Marselan je crna francuska sorta grožđa koja je križanac Cabernet Sauvignona i Grenachea . Prvi...

read more