Još pred stotinjak godina, kako piše prof. Urbani, do Ilice i Vlaške ulice spuštali su se z. v. u kojima su se proizvodila bukovačka zelenika, prekrižanska graševina, ksaverska imbrina i dr. plemenita vina.
Tuškanački vinogradi (oko Jabukovca, Paunovca, Vijenca, Slavujevca i u Zelengaju), kaptolski vinogradi (kanonika i prebendara-nadarbenika) na Zelenom brijegu, Šalati, Horvatovcu, Jordanovcu, vinogradi iznad Gupčeve zvijezde (i na Mlinarskoj cesti), Cmrok, Ksaver, Rim, od Černomerca do Šestina, od Rebra do Gračana, od Lašćine do Jazbine jednom riječju od Susedgrada do Sv. Ivana Zelina bilo je bezbroj vinograda, klijeti, ljetnikovaca i prešnica.
Prve analize hrvatskih vina (među kojima i iz zagrebačkih vinograda, poput vina iz Šestina iz 1831.) obznanjene su u izvješću bečke Gospodarske komore 1857. Prva zagrebačka izložba na kojoj su nuđena i hrvatska vina održana je 1864. (druga tek 1906.). Na nagovor Ive pl. Mallina, Srećko Bošnjaković analizira vina (od 1864. do 1895.), a rezultate tih analiza (810 uzoraka vina iz Hrvatske i Slavonije) objelodanio je 1896. Zagrebački festival portugisca, što se održava od 1996. i nastoji vratiti bar dijelić tih lijepih običaja i ugođaja.
Vidi: grebenica.
