Vinski hladnjak

Vinski-hladnjakVino se preporuča konzumirati uz glavne obroke (ručak i večeru), posluženo u odgovarajućim čašama i rashlađeno na odgovarajuću temperaturu. Sljubljivanje vina s jelima, ili jela s vinima valja obaviti brinući o mnogim pojedinostima, od kojih se u nastavku opisuju samo neke od njih, s naglaskom na temperaturu posluženih vina.

Kada se u nekom kraju nude tipična domaća jela i pića (koja su u prošlosti najčešće nastala kao rezultat puke potrebe), govorimo o tradicijskom ili generacijskom gastronomskom naslijeđu, kojim se iskazuje domoljublje i poštovanje prema precima. Takav način ponude rado prihvaćaju i osobe iz drugih krajeva (turisti), jer kroz to otkrivaju dio kulturnih korijena kraja u kojem borave.
U suvremenim gastronomskim uvjetima u kojima je moguće uz domaće, ponuditi namirnice i iz drugih, udaljenijih područja, i u kojima se uz svaki slijed jela nudi gutljaj nekog drugog vina, pjenušca, predikatnog ili specijalnog vina, sljubljivanje se najčešće temelji na znanstvenim i praktičnim spoznajama, na sezonskim različitostima, na psihološko poetskim principima povezanim uz izuzetno sretne trenutke, ili pak na običajima vezanim uz vjerske blagdane.
Raznolikost posluženih jela valja uskladiti s raznolikošću vina (odabranih s obzirom na alkoholnu jakost, sadržaj šećera, ukupnu kiselost, aromatičnost, starost, boju i poglavito u pogledu rashlađenosti), kako bi skladnost blagovanja bila vrhunska i nezaboravna.
U zimskom razdoblju, kada se konzumiraju „teža i masnija“ jela, pripremljena od crvenih mesa (svinjetine, divljači, plave ribe) i kada se nude punomasni sirevi, tada se poslužuju alkoholno jača, odležana i zrela crna, odnosno rujna-crvena vina, rashlađena na (običavamo reći na sobnu temperaturu, ali pri tom znamo da je to) od 12 do 18°C. U ljetno doba, kada se nude lagana, manje kalorična i hladna jela (poput salate od morskih plodova, odnosno pripremljena od bijele ribe, povrća ili od voća), poslužuju se mlada, manje alkoholna i svježa (nerijetko još sa ugljičnom kiselinom bogata), podhlađena (na temperaturu od 8 do 12°C), najčešće bijela ili rosé vina.
U doba crkvenih blagdana (poput Uskrsa i Božića, kada se iznose najbolja, duže njegovana vina) i posebno svetkovina uz koja se štuju sveci-zaštitnici vinogradara i vinara (poput Sv. Ante, Vinkova i Martinja, a poslužuju najčešće mlada ili tek prevrela do najviše jednu godinu stara vina), vino je zaista glavni instrument simfonije svačanog ručka ili večere. To vrijedi i za doba izuzetnih i sretnih trenutaka (vjenčanja, krštenja, imendana i rođendana, dočeka Nove godine, odnosno proslavljanja posebnih prilika vezanih uz uspješno zaključen poslovni ugovor ili sporazum, uz proslavu unapređenja u zvanju, dobivenih nagrada, osvojenih naslova itd.), proslava se uveliča ispijanjem pjenušca, koji mora biti rashlađen na od 5 do 7°C. Optimalna podrumska temperatura (koje neznatno varira zbog utjecaja promjena temperature u tijeku godišnjih doba u našim se krajevima postiže ukopavanjem podruma na dubinu od oko 17 m i iznosi oko 13°C (± 0,5°C). Vina prilikom posluživanja valja podhladiti na temperature koje su niže od onih koje vladaju u podrumima. To se postiže u vinskim hladnjacima, u kojima je moguće regulirati temperature vina u skladu opisanih normi.

Povezano

Kristalna bistroća

Kristalna bistroća (VT, tj. vinarski termin), odlika je izvanredno odnjegovanih bijelih vina koja posjeduju najviši

Kerner

Kerner je vinska sorta bijeloga grožđa nastala križanjem trollingera (grossvernatscha) i rizlinga rajnskog. Zasad ...

Bacchus

Bacchus je latinskom jeziku prilagođen naziv Bachos, za mitološkog boga Dioniza, grčki Dionisos.
Novosti