Vinodol

Vinodol (dolina u vinogradarskoj regiji Primorska Hrvatska, i to u podregiji Hrvatsko primorje, od Novog Vinodolskog do Križišća) je zacijelo u prošlosti bila oaza trsja i područje gdje se je proizvodilo vino, jer kad to ne bi bilo tako, vjerojatno mu kroničari, pisci i geografi iz antičkih vremena ne bi zabilježili ime Vallis vinaria, Vallis vinearia i Val de vino, koje upravo na to upućuje. Hrvati, dolaskom u ove krajeve, to latinsko ime od dvije, preinačili su u jednu riječ s istim značenjem i nastavili uzgajati lozu i proizvoditi vino, ne da bi se s njime samo oni krijepili, hranili i liječili, već da bi ga mijenjali za druge važne živežne namirnice, robe i predmete. O važnosti vinogradarsko-vinarske djelatnosti ovog kraja govore i brojni zemljopisni nazivi (Vinodolsko primorje, Vinodolski kanal), kao i administrativno povijesni pojmovi (Župa Vinodol) naziv grada (Novi Vinodolski) i općine Vinodolske čije je središte u najstarijem mjestu Vinodola – Bribiru.
O tome, dali su i starosjedilačka plemena i narodi poput Ilira, Grka i Rimljana vinom i proizvodima iz grožđa i vina iz ovih krajeva trgovali, nema pisanih dokumenata, ali zaostale i u podmorju pronađene cijele i polomljene amfore (u Povilama, Novom – kod Lopara, Jasenovi i Selcima i poglavito nedavno otkrivena lokacija u Crikvenici gdje su se izrađivale te posude), na takav zaključak nedvojbeno upućuju. Ako se je u tim antičkim posudama čuvalo i pretežito morskim putem prevozilo (uz vodu, žito i ulje) i vino, logično zaključujemo da se je ono iz doline vina izvozilo u neke druge potrošačke centre, a ne da je dovažano ovamo gdje nije bilo većih potrošačkih centara.

Za razliku od zapadne obale Istre, gdje su otkriveni tijesci (za preradbu maslina i grožđa), bogomolje s kipovima bakantica i nadgrobne ploče s motivima berbe grožđa (sve važni dokazi o visokom stupnju vinogradarsko-vinarske proizvodnje) u Vinodolu i vinodolskom primorju. Na ušću Dubračine u Jadransko more kod grada Crikvenice pronađeni su već spomenuti predhistorijski i srednjevjekovni ulomci i posude, te peći za izradbu takvih keramičkih posuda, a sve to upućuje na postojanje vinogradarsko-vinarske proizvodnje te na trgovinu i promet roba i ljudi.
Ratovi (Turci, Mlečani, a kasnije i I. i II. svjetski rat), nebriga tuđinske vlasti i pojave ekonomskih kriza, bolesti kod stanovnika kao i povremeni prirodni čimbenici (bura, suša, posolica) ograničavali su svaku vrstu poljoprivredne proizvodnje. Pojava bolesti i štetnika na vinovoj lozi krajem XIX. i početkom XX. stoljeća (pepelnica, plamenjača, trsna uš) uzrokovale su drastičnu demografsku eroziju do tada prenapučenog sela, a to se je najviše manifestiralo propašću radno i kapitalno najintenzivnije poljoprivredne djelatnosti – vinogradarstva. Radno sposobni u velikom broju iseljavaju u prekomorske zemlje (što tuđinska vlast čak i potiče), ili odlaze u gradove gdje se razvija industrija, brodogradnja, trgovina i drugi oblici zapošljavanja, među ostalima i u jednoj novoj, do tada nepoznata djelatnost – turizmu, gdje posao dobivaju i žene.
Nakon prvih višestranačkih izbora i odluke Sabora Republike Hrvatske 1991. godine o neovisnosti i suverenosti te prelaskom na tržišnu privredu usvojeni, kroz stoljetnu praksu potvrđeni postulati, prema kojima je samo dobro uređeno i bogato seljačko obiteljsko gospodarstvo temeljna jedinica učinkovite poljoprivredne proizvodnje i stožerno mjesto stabilne društvene zajednice, ali za takvu preobrazbu (koja uz niz aktivnosti podrazumjeva i okrupnjavanje rascjepkanih poljoprivrednih posjeda i na njima organizaciju suvremene proizvodnje) valja još puno učuniti.
Vidi: Kargačin, (Focio) Ivan, vinogradarski katastar, urbari, toponomastika uz vinogradarske i vinarske pojmove.

Povezano

Žutac

Žutac je jedna od većeg broja istoznačnica (sinonima) vinske sorte kujundžuša. To je ime dobila zbog prozirne, ...

Lozice

Lozice je hrvatski naziv porodice (lat. Familie) koja se lat. naziva Vitaceae (odnosno Ampelideae) u koji je ...

Pepelnica

Pepelnica je opaka bolest koju je otkrio Oidium Tuckeri, pa je ona po njemu i dobila ime oidij. Botanički, latinski
Novosti