Promet grožđa i vina i drugih proizvoda od grožđa i vina u RH uređen je odredbama Zakona o vinu i propisima koji su doneseni na temelju njega. Grožđe, masulj, vino i drugi proizvodi od grožđa i vina smiju se staviti u promet samo ako su proizvedeni s odredbama Zakona i na temelju njega donijetih pravilnika, a smatraju se u prometu u trenutku kada je dovršen postupak njihove proizvodnje i dorade. Uvjete za stavljanje u promet i rješenje o puštanju u promet (na temelju zahtjeva proizvođača i mišljenja Hrvatskog zavoda za v. i v.) donosi Ministarstvo polj. To vrijedi i za uvezeno grožđe, vino i dr. proizvode.
Osim pojedinosti koje se odnose na način pakovanja, zatvaranja, deklariranja i dr. posebno su značajne odredbe što se odnose na najmanje i najviše količine pojedinih tvari u vinu, a one su djelomično prikazane u natuknicama što govore o stolnom, kvalitetnom, vrhunskom i dr. kategorijama vina. Ono što tamo nije prikazano, a okvirno vrijedi za sva vina (bez obzira na kvalitetnu kategoriju), prikazuje se u tablici što govori o kem. sastavu vina i u sljedećem prikazu gdje se citira dio članka 46 POV-a, kojim se propisuju najmanje i najveće dopuštene količine nekih sastojaka u vinima što se nalaze u prometu. Sadržaj tanina kod crnog vina može biti i iznad 4 g/l pod uvjetom da stavljanje takva vina u promet odobri degustacijska komisija, uz napomenu da taj povećani sadržaj ne šteti okusu. Isto tako, u nekim područjima u kojima posolicom na grožđe, a onda i u vino, stiže povećana količina kuhinjske soli (NaCl), sadržaj Na u vinu može biti i viši od propisanog, ali za to mora postojati obrazloženje u dokumentaciji za zaštitu kontroliranog podrijetla, a zatim i u rješenju kojim se dopušta njegovo stavljanje u promet. Ne treba posebno ni isticati da bolesna i vina s manom nije dopušteno stavljati u promet, o čemu je više rečeno u natuknicama o bolestima i manama vina, o hlapivim kiselinama i dr. Granične vrijednosti alkohola (po zonama i kvalitetnim kategorijama), a isto tako i ekstrakta i pepela navedene su pod tim natuknicama, dok se o sadržaju neprevrela šećera u vinu govori pod natuknicom tip vina.
Najmanji i najveći dopušteni sastojci vina u prometu
najmanja dopuštena količina najveća dopuštena količina
uk. kis. kao vinska 4,5 g/l 14g/l
glicerol 5,0 g/l
tanin b. v. 0,5 g/l
r. 1,5 g/l
c. v. 4,0g/l
sumporasta kis. uk. 350 mg/l
slobodne 30 mg/l
b. i r. s manje od 4 g/l
nepr. šećera uk. 210 mg/l
crna s manje od 4 g/l
SO2 160 mg/l
sumporna (kaoK-sulfat) 1 g/l
lim. kis 1 g/l
olova 0,3 mg/l
cinka 5,0 mg/l
srebra 0,1 mg/l
bakra 1,0 mg/l
kadmija 0,01 mg/l
arsena 0,2 mg/l
antimona 0,2 mg/l
aluminija 10 mg/l
kroma 0,1 mg/l
željeza b. v. 10 mg/l
r. 15 mg/l
c.v. 20 mg/l
nikla 0,1 mg/l
natrija kao čisti Na 20 mg/l
fluora 1 mg/l
broma ukupnog 1,0 mg/l
broma organskog 0,0
bora (kao borne kis.) 80 mg/l
sorbitola 100 mg/l
histamina 2 mg/l
fosforna kis. 1000 mg/l
klorida 100 mg/l
uk. fenoli b. v. 500 mg/l.
r. v. 2000 mg/l
c. v. 5500 mg/
