Vino i zdravlje je česta tema ne samo među potrošačima već i znanstvenicima, pa se pod tim imenom održavaju i znanstveni skupovi koji nastoje odgovoriti na ta pitanja. Uz hranjivost i higijensku ispravnost ni ljekovitost vina nije samo pučko vjerovanje, dakako, ako se poštuje stajalište da je vino piće odraslih osoba, da vino nije piće za žene u trudnoći i da se ono konzumira uz glavne dnevne obroke (ručak i večeru) u razumnim količinama.
Terapeutska moć vina iskazuje se u njegovoj baktericidnosti, toksičnosti, antianafilaktičnosti (tj. preosjetljivosti organizma na neke konzumirane bjelančevine). Osim što je začin jelu, vino omogućuje i njegovu bolju iskoristivost.
Čaša vina na dan poboljšava rad dišnih organa, srca i krvotoka (povećavajući kapacitet disanja i cirkulaciju naročito kod starijih osoba). Može biti stanovita zaštita od bronhitisa, prehlade, gripe. Prema nekima umjerena potrošnja vina sprječava reumu, Alzheimerovu bolest, povećava HDL (tzv. “dobri holosterol”), a istovremeno smanjuje onaj drugi (LDL), odgovoran za infarkt. Neutralizira kisikove radikale koji su uzročnici pojednostavljeno rečeno “krvnih ukrućenja” (što znači da su kod pilaca tromboze i embolije rjeđa pojava). Vino podupire funkciju pojedinih organa, stimulira izmjenu tvari, uklanja smetnje pri spavanju, pomaže oporavak, a obogaćuje afektivni i emocionalni život…
Bečki prof. Ludwig Prokop obraćajući se austrijskim vinarima rekao je kako će vino samo onda imati dobar biološki i psihološki učinak, i kako će pomoći čovjeku da svoje zdravstvene i ljudske probleme lakše riješi, ako u njegovu uživanju održi razumnu mjeru.
Vidi: alkoholizam, Fetal Alcohol Syndrom (FAS), resveratrol, francuski paradoks.
Ruža jela
Grafički prikaz porijekla namirnica.
Vidi: aroma wheel
