Toponomastika uz vinogradarske i vinarske pojmove kod nas još uvijek nije odgovorila na brojna složena pitanja iz svoje struke o značenju i podrijetlu imena pojedinih mjesta (toponima). Vladimir Mažuranić u „Prinosima za Hrvatski pravno povijesni rječnik“ upozorava „kolikim se oprezom valja laćati tumačenja o postojanju topografskih naziva“ i tvrdi „kako bez sumnje, mnoga imena s vin složena nisu ni u kojoj vezi sa vinovom lozom“.
Naime, vin i ven ima i značenje granica, međa, odnosno utvrda za obranu granice. Sličan pristup, dakako, vrijedi i za neke druge pojmove. Ipak ostaje činjenica da kod nas mnoga naseljena mjesta (a da i ne govorimo o drugim zemljopisnim nazivima) nose imena koja upućuju na vinogradarsko vinarsku terminologiju, pa u nastavku navodimo više od šezdeset takvih sela i gradova u Republici Hrvatskoj, uz napomenu da ovamo možda neka, u skladu s rečenim i ne pripadaju, kao i da na ovom popisu vjerojatno i nisu sva. U Hrvatskoj, primjerice, šest mjesta nosi oznaku Gorica, dva Gorice, tri Trstenik, a dva Trsteno, što je na sljedećem popisu također označeno.
Ta mjesta su:
Bačva, Badanj, Bara Vinigradska, Brseč, Vinogradarska, Čabar, Čepić, Donje Vino, Donje Vinovo, Gorica (6), Gorice (2), Goričan, Goričanec, Goričanovec, Grožnjan, Kabal, Kabalna, Kablar, Kneževi Vinogradi, Lozan, Lozari, Loznati, Lozovac, Mošćenica, Mošćenice, Mošćenička Draga, Mošćenički Crnec, Novi Vinodolski, Pehardovac, Trstenik (3), Trsteno (2), Tršce, Vina, Vina Gora, Vinalić, Vinarec, Vinež, Vinica, Vinica Breg, Vinička Peščenica, Vinično, Vinine, Vinipotok, Vinišće, Vinkov Vrh, Vinkovac, Vinkovački Banovci, Vinkovci, Vinkuran, Vinogradci, Vinovac, Vinski Vrh, Vinterovac, Vintijan, Vinjani Donji, Vinjani Gornji i Vinjerac.
