Termiti su kukci – insekti (Hexapoda), svrstani u podrazred krilaši (Pterigota) i red istokrilci (Isoptera), pa iako ih mnogi smatraju jednom vrstom mrava (Formicidae), na što ukazuje i narodno ime “bijeli mravi”, mravi su zbog svoje drugačije građe svrstani u red opnokrilaca (Hymenoptera) zajedno sa osama (Vespidae), i pčelama (Apidae – jedinom vrstom kukaca čiju hranu i ljudi jedu), a sličnos termita s ovdje navedenim (i nekim drugim) kukcima iskazuje se uz ostalo u razvijenom socijalnom – društvenom odnosno zadružnom načinu života.
U vinogradarskoj regiji Primorska hrvatska živi veći broj vrsta termita (zeleni – Reticulitermes Lucifugus R., žutovrati – Calotermes flavicolis F. i mračni – Leucotermes lucifagus). Svi se oni ponajviše hrane celulozom, ali i uginulim članovima svoje obitelji i sporama nekih gljivica koje uzgajaju u svom termitnjaku u koji ne dopire svjetlost. Termiti su heliofobni, što znači da ne podnose danju svijetlost, pa izlaze noću (kada se pare ili kada mlade generacije idu na put radi osnivanja novih zajednica). Kraljica – matica termita nekoliko desetaka tisuća je teža od termita radnika i čuvara. Kraljica živi dugo (i do dvadeset godina), nepokretna je, hrane ju termiti “radnici”, a ona leže jaja iz kojih će se izleći ličinke, u najvećem broju termiti “radnici”. Jednom godišnje izlegu se krilati termiti, koji napuštaju termitnjak radi “svadbenog leta”, a oplođena mlada kraljica s djelom termita radnica pronalazi mjesto na kojem zasnuje novu zejednicu. Neke vrste svoje nastambe grade nad zemljom (termitnjaci) ili pod zemljom, druge u drvenim stupovima ili u gredama kuća, a neke u stablima stablašica, pa se tako u dvadeset i više godina starim i oronulim (neishranjenim) čokotima vinove loze mogu naći njihove nastambe .
Prema nalazima naših entomologa najčešće su napadani vinogradi u vinogradarskoj podregiji Srednja i južna Dalmacija (Pelješac, gdje je nađeno čak oko 30% od tih štetnika napadnutih 20 i više godina starih čokota). Termitima napadnuti čokoti zaostaju u rastu, nakon čega se suše. Suzbijanje takva napada najbolje se postiže pravilnom njegom i odgovarajućom prihranom vinograda.
Vidi: Kovačević, Željko, Maceljski, Milan, štetnici vinove loze.
