istoznačice:
sansigot, sansigotsko – na otocima: Cresu, Lošinju, Unijama, Srakanama, Iloviku i na Krku,
sujćan i susačko – na Unijama i na Cresu,
tvardo grozje i čarno grozje – na otoku Susku i na Lošinju,
sansig – na Cresu.
Ime sušćan crni koristi se na otoku Rabu, a s obzirom da je taj naziv jezično najispravniji, Marcel Jelaska je predložio da se to ime koristi kao glavno). Sušćan crni je sorta vinove loze dobre i redovite rodnosti, pa je vjerojatno upravo zbog toga zauzela vodeće mjesto u sortimentu tog otoka “plovećeg vinograda”, čija je ukupna površina obradivog pješčanog tla 351 ha, na kojoj je pred pedesetak godina (oko 1960. godine) bilo posađeno oko 280 ha vinograda, (što čini čak oko 80% površine tog izuzetno zanimljivog otoka). List tog kultivara je trodjelan do sedmerodjelan, na naličju nije runjav na cijeloj površini, već samo i to slabo na žilicama. U odnosu na druge kultivare koji se na otoku uzgajaju, otporniji je na napad trsne uši i na napade kriptogamnih bolesti.
Od pamtivijeka se uzgaja na kvarnerskom otočiću Susku, po kojem je ta sorta i dobila ime, i gdje je bila, a i sada je vodeća (1957. pod njom je bilo oko 140 ha, tj. pola ukupnih vinograda). Valjkasti grozdovi srednje veličine sazrijevaju u III-oj epohi. U bobici se nalaze 2 – 3 sjemenke, rijeđe 1 ili 4. U dobrim godinama (kako navodi ampelograf Jelaska Marcel) nakupi oko 21% šećera, u kišovitim i hladnim tek oko 15%. Urod po trsu varira od 0,7 do 1,3 kg što iznosi oko 50 do 75 dt/ha. Prema tradicionalnom načinu preradbe, izmuljano je grožđe vrijalo do 3 dana na masulju. Sušćan crni je manje rodna od također crne sorte slična imena susac crni, ali ju kakvoćom nadmašuje. Grožđe sušćana crnog (zajedno s grožđem ostalih crnih kultivara, a to su susac crni, jakuc, rovinjsko, cresko, turčin, katarina rikiki, teran i hrvatica crna) prerađuje se u crno pitko, srednje alkoholno vino (pa je to razlog da se je ta sa Suska vodeća sorta proširila po svim kvarnerskim i sjeverno dalmatinskim otocima. Vina s otoka Suska su u nedalekoj prošlosti najviše prodavana u gradu Rijeci, sada, kada je ta proizvodnja smanjena, a lokalno turističko tržište u porastu, najveći dio vina se proda na Susku, a manji dio u turističkim mjestima otoka Lošinja i Cresa.
