Šulek Bogoslav

Šulek Bogoslav je (1816.-1895.) Slovak rođen u Subotištu, dolaskom u Slavonski Brod (tada zvan Brod na Savi) sa 22 godine upoznaje Ljudevita Gaja, oduševljava se ilirskim pokretom, te počima svoj izuzetno plodan rad kao autor brojnih priručnika (“Prirodopis za niže škole”, “Biljarstvo za višje gimnazije” i dr.), kao urednik listova (“Branislav”, “Gospodarski list” u razdoblju 1858.-1865.) i novina (“Novine Horvatske, Slavonske i Dalmatinske”, “Slavenski jug”, “Jugoslavenske novine”). Autor je velikog broja znanstvenih djela “Njemačko-hrvatski riječnik”, “Riječnik znanstvenoga nazivlja”, “Jugoslavenskog imenika bilja”, “Prirodni zakonik za svakoga iliti popularna fizika”, “Lučba za svakoga ili popularna kemija”, studiju pod naslovom “Hrvatsko-ugarski ustav ili konstitucija” i brojnih drugih djela. Obogatio je hrvatski jezik velikim brojem riječi, od kojih su se neke prihvatile kao da oduvjek postoje (obujam za volumen, zračenje za radijacija, kovine za metali, tlakomjer za barometer, toplomjer za termometar itd.) te utemeljio hrvatsko znanstveno nazivlje za elemente (vodik umjesto hidrogenium, dušik umjesto nitrogenium itd.). Predložio je da se grašica naziva graševinom, te obogatio hrvatski jezik hrvatskim nazivima bilja.
Vidi: Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo,