Selekcija

Selekcija (lat. selection – izbor, odabir) je pojam kojim se (uz brojna druga značenja) opisuju i promjene živih bića u prirodi (koje iskazujemo istoznačnicom razvoj ili evolucija), i promjene na koje utječe čovjek s ciljem da uzgoji bića (biljke, životinje, gljive) veće izdržljivosti (na određene uvjete okoline), bolje otpornosti na patogene, brže reproduktivne sposobnosti itd. s ciljem unapređivanja kvalitete i kvantitete konačnog proizvoda.
Od vjerovanja da na svijetu postoji onolik broj vrsta koliko ih je stvoreno od početka i da one imaju oduvjek ista svojstva, do znanstvene teorije o stalnoj i postupnoj promjeni tog broja i svojstava prošlo je dugo razdoblje. Brojne su znanstvene discipline i teorije nastojale objasniti to složeno pitanje (Georges-Louis Leclerc Buffon (1707.-1788.), Jean-Baptiste de Monet Lamarck (1744.-1829.) i dr.) nailazeći na pristaše i odobravanje, odnosno na oštre kritike i opovrgavanje. Najveći iskorak na tom području učinio je Charles Darwin (1809.-1882.), objavom djela “O podrijetlu vrsta posredstvom prirodne selekcije”. Zahvaljujući razvoju znanosti (od geologije i paleontologije do anatomije, genetike i molekularne biologije) darvinizam (što nerijetko označava i sam pojam evolucija) takav razvoj pripisuje vanjskim (okolišu kao selektivnoj sili, borbi za opstanak unutar vrsta i međuvrsnoj selekciji) i unutarnjim čimbenicima (evoluciji genoma, genskim mutacijama i varijabilnosti redosljeda nukleotida u DNK ). Vinogradar-selekcionar će odabirom, hibridizacijom te razmnožavanjem onih jedinki koje pokazuju bolja botanička, agrobiološka i gospodarko-tehnološka svojstva, uzgojiti novu sortu i unaprediti proizvodnju grožđa i vina.