Resveratrol je naziv jednog phytoalexina, tvari čija je prisutnost u vinu opisana tek 1992. godine (prema jednima zaslugom dvojice znanstvenika; EH Siemana i Leroy Creasy s Cornell sveučilišta, prema drugima zaslugom Selwen St. Leger i suradnika) za koju je utvrđeno da, bez obzira na nisku razinu u vinu (od svega 1mg/l, i svih resveratrolovih derivata do najviše 5mg/l), kod osoba koje vino redovito i umjereno piju, (a pod pojmom umjerena potrošnja vina najčešće se podrazumijeva dnevna potrošnja od 1 do 3,5 decilitra) ima dobar učinak u pogledu smanjenja koronarnih tegoba.
Dakle, i bez obzira na vrlo nisku razinu te tvari u vinu, pozitivni učinci (s prva opisani kao “francuski paradoks”) zapaženi su, pa je to bio razlog da su znanstvenici nastavili izučavanjem ove djelotvorne supstance i u vinu i u grožđu i drugom voću, odnosno bilju. Naime, tradicionalna Kineska medicina u sprječavanju i liječenju ateroskleroznih oboljenja koristila je ekstrakt korijena biljke Polygonum cuspidatum u kojem se (kako je naknadno utvrđeno) nalazi i polifenol resveratrol. Resveratrola više ima u crnim (crvenim) u odnosu na bijela vina jer se i on, poput drugih polifenola nalazi u kožici bobice, odakle u tijeku postupka proizvodnje (vrenjem masulja) maceracijom prelazi u mošt i vino. Empirijska formula molekule ove tvari je C14H12O3 a strukturna kako slijedi:
