plijesnima u običnom govoru nazivamo veći broj različitih gljivica, a za vinogradare od posebnog su interesa one iz roda Aspergilus i Penicillium,(koje svrstavamo među tzv. zelene plijesni), Botrytis i Phytophtora (sive plijesni) i Mucor (crne plijesni). Spomenimo još i rodove Cladosporium i Fusarium, o čijoj nazočnost na grožđu i suđu također ovisi sastav i kakvoća mošta i vina. Plijesni su izazivači bolesti vinove loze (i drugog bilja, Botrytis npr.), ali mogu imati i korisne učinke (npr. kao plemenita plijesan). Proizvodi nastali njihovom aktivnošću ponekad pridonose kakvoći vina (kod probirne berbe prosušenih grožđica npr.), a ponekad nam zadaju brigu i štete (neugodan vonj na pljesnivo grožđe, bačvu, čep i na mnoge druge načine).
Hrvatske vinogradarske regije, podregije i vinogorja
I. Regija kontinentalna Hrvatska razvrstana je u 7 podregija i 35 vinogorja. To su:
1./ podregija Podunavlje s 3